Europska komisija je objavila analizu energetske sigurnosti EU-a te akcijski plan za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata. O tim dokumentima raspravljat će čelnici EU-a na summitu u lipnju. "Komisija je danas predložila sveobuhvatnu strategiju o kojoj će čelnici raspravljati u lipnju. Računam na njihovu potporu jer je povećanje energetske sigurnosti u našem interesu. Kada je riječ o energetskoj sigurnosti, Europa mora govoriti jednim glasom i djelovati jedinstveno", rekao je predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso.
Povjerenik za energiju Guenther Oettinger upozorio je da si EU ne smije dopustiti situaciju da bude ucijenjena. "Želimo snažna i stabilna partnerstva s velikim dobavljačima, ali moramo izbjeći situacije da budemo žrtve političkih i trgovačkih ucjena. Moramo pojačati solidarnost s najugroženijim državama članicama. Moramo dovršiti unutarnje energetsko tržište, poboljšati našu infrastrukturu i energetsku efikasnost te bolje koristiti naše vlastite energetske resurse. Također moramo ubrzati diversifikaciju naših vanjskih dobavljača, posebice za plin", rekao je Oettinger.
U slučaju prekida opskrbe energentima, EU bi se mogla okrenuti drugim dobavljačima, poglavito Norveškoj, ali njezini kapaciteti omogućavaju opskrbu samo za nekoliko dana. Kao alternativa može biti i ukapljeni plin, ali on je skuplji od ruskog plina, stoga je potrebno investirati u LNG infrastrukturu. Europska unija uvozi 53 posto energije, što je stoji milijardu dolara dnevno. Glavni dobavljač je Rusija, od koje kupuje 39 posto potrebnih količina plina i 33 posto potrebne nafte. Kratkoročno gledajući, EU bi se već ove zime mogla naći u poteškoćama ako Gazprom prekine opskrbu Ukrajine plinom zbog neplaćenog duga.
Stoga Komisija predlaže zemljama članicama da do ljeta napune svoja skladišta plina, koja su sada napunjena prosječno u EU na razini od 56 posto i predlaže provedbu stres testova u pojedinim članicama kako bi se procijenio stupanj rizika od prekida redovite opskrbe plinom. U EU-u postoji uredba prema kojoj su države članice dužne imati zalihe nafte za 90 dana te zaliha plina za 30 dana, ali neke zemlje ne poštuju te uredbe. Komisija procjenjuje da bi većina zemalja članica bila pogođena prekidom opskrbe energentima s iznimkom Francuske, Španjolske i Portugala.
Prekid dotoka plina preko Ukrajine najviše bi pogodio zemlje koje se oslanjaju samo na ruski plin, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Grčku, te članice Energetske zajednice koje nisu članice EU-a Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Osim tih zemalja i u slučaju da dođe do prekida opskrbe iz Rusije tijekom zime, u razdoblju od listopada do ožujka također bi bile pogođene i Finska, Poljska, Češka, Slovačka, Hrvatska, Slovenija i tri baltičke zemlje.
