Govoreći o regionalnoj suradnji kao jednom od uvjeta europskog pridruživanja dviju država, Josipović je podsjetio kako se ''očito još nisu stekli uvjeti'' za povlačenje međusobnih tužbi te da je to u nadležnosti vlada dviju država, ali da ''treba skupiti snage'' te razvijati odnose i rješavati probleme. Bitno je, kako je istaknuo, da se ispune očekivanja izražena u tužbama, nakon čega bi se postavilo pitanje smisla tužbi.
''Naravno, na tome treba raditi. Vlade smatraju da još nije došao taj trenutak i prema tome pustimo vlade da o tome odluče. I ja bih naravno bio sklon tome da se problemi, ako je ikako moguće, rješavaju dogovorom a ne sudom", kazao je hrvatski predsjednik. Po mišljenju hrvatskog predsjednika, najveći problem je rješavanje sudbine oko 1800-1900 nestalih te pitanje povrata kulturnog blaga te puna suradnja u otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina.
Josipović je, govoreći o uhićenju haaškog optuženika Ratka Mladića, kazao kako će to svakako pridonijeti pomirenju u regiji te podići ugled Srbije u regiji i šire, kao i da će taj potez Srbije svakako biti dobro prihvaćen u BiH ali i u Hrvatskoj te donijeti određenu katarzu, posebno u odnosu na rodbinu žrtava. Dodao je kako je sada na sudu da provede postupak i donese odluku.
Također je istaknuo kako vjeruje da bi, kako je rekao, bilo pravedno da se optužnica protiv Mladića proširi tako da se obuhvate i zločini počinjeni u Hrvatskoj, poput onog u Škabrnji, a za koje se Mladić može smatrati odgovornim. Također je podsjetio kako je preostalo uhićenje preostalog haaškog optuženika Gorana Hadžića.
Odgovarajući na upit kako to da su uhićenje Mladića pozdravile i vlasti u Srbiji i većina srpske javnosti, dok je haaška presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču izazvala šok u Hrvatskoj, pa i kod njega osobno, Josipović je kazao kako to nikako ne znači da Hrvatska nije svjesna da je bilo zločina nad Srbima te da je konkretna presuda ono što može izazvati nezadovoljstvo, objasnivši kako je ona s pravne točke gledišta za njega sporna.
''Nije sporno da je bilo zločina, samo je taj koncept zajedničkog zločinačkog pothvata kad se pravno aplicira na neki konkretni zločin pun dilema", kazao je te dodao da, koliko god bilo nezadovoljstvo presudama, ono se ni u jednom trenutku nije reflektiralo na Srbe u Hrvatskoj. To je jedno nezadovoljstvo koje ne proizlazi iz negiranja da su se dogodili zločini nego iz načina kako je utvrđena krivica, kazao je Josipović.
Ni tzv. Brijunski transkripti koji, prema ocjeni Haaga, impliciraju da je hrvatski vrh znao za zločine u operaciji ''Oluja'', ne mogu biti dokaz da je bilo ''udruženog zločinačkog pothvata'', kako je rečeno u presudi hrvatskim generalima, smatra on. Hrvatski predsjednik kazao je kako će Hrvatska i dalje surađivati s haaškim sudom ali da, naravno, nema nitko obavezu biti sretan s određenim aspektima djelovanja ili određenim odlukama.
Dodao je kako, u cijelosti, smatra da je haaški sud imao veliki značaj za balkansku regiju i za razvoj međunarodnog kaznenog prava. Po njegovim riječima, Hrvatska i sama procesuira ratne zločine nad Srbima i trenutno se vode protiv 95 pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih snaga.
Josipović je također, komentirajući susret s kosovskom predsjednicom Atifete Jahjagom i izostanak predsjednika Borisa Tadića sa skupa predsjednika srednjoeuropskih država u Varšavi, rekao kako Hrvatska želi odlične odnose i s Kosovom i sa Srbijom i da je stvar Srbije kako će se postaviti vezano uz sudjelovanje Kosova na međunarodnim skupovima, no da svi sporni odnosi predstavljaju teret. Dodao je da je kosovska predsjednica izrazila želju da se što prije urede odnosi sa Srbijom.
U pogledu optužnica protiv Srba iz Hrvatske za ratne zločine, Josipović je rekao da je u suradnji sa Srbijom učinjeno dosta te da je od gotovo 4.000 optužnica ostalo njih oko 1.000, ali da oni koji su realno optuženi ne mogu očekivati odustajanje od optužnica. Konstatirao je i da su dvije zemlje postigle uspjeh u suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala.
