Opća skupština UN-a 1990. je proglasila 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba, a pučka pravobraniteljica u priopćenju podsjeća na doprinos starijih osoba u izgradnji suvremenog društva, njihovo znanje, mudrost i iskustvo koje nam prenose i mogu prenijeti, upozoravajući da je starenje stanovništva, uz gubljenje uloge starijih osoba u društvu, manjak uvažavanja te neprihvaćanje, rezultiralo brojnim stereotipima i predrasudama.
"Imperativ vječne mladosti prisutan u svim segmentima suvremenog društva doprinosi negiranju starenja i starosti što utječe na globalno nerazumijevanju potreba starijih osoba. O starijim se osobama rijetko govori, a kada ih se prikazuje, one su najčešće objekt duboko usađenih stereotipa modernog društva", napominje pravobraniteljica dodajući da se komparativne prednosti koje donose životno i radno iskustvo rijetko ističu.
Navodi podatke iz istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je provela prošle godine, a koje je ukazalo na postojanje socijalne distance prema starijim osobama, pa je tako čak dvije petine ispitanika navelo da su starije generacije puno manje sposobne od mlađih. Posebnu pozornost skreće na problem nemogućnosti korištenja mnogih javnih servisa koji su u novije vrijeme postali informatizirani, pogotovo na području zdravstvene zaštite.
Ti servisi, umjesto da osobama starije dobi olakšavaju pristup, zapravo ga otežavaju ili potpuno onemogućuju. "I službena politika, koje ima odgovornost za ostvarivanje socijalne pravde i poštivanje ljudskih prava, u svojim nastojanjima rješavanja društvenih problema produbljenih ekonomskom krizom, ugrožava prava starijih osoba tretirajući ih prije svega kao skupinu koja neopravdano troši i onako ograničene resurse", upozorava pravobraniteljica.
Na probleme s kojima se suočavaju starije osobe upozorava i SSSH navodeći da su hrvatski umirovljenici treći po riziku od siromaštva u Europskoj uniji (iza Cipra i Bugarske), a udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći često pada ispod minimuma dopuštenog Konvencijom 102 Međunarodne organizacije rada. Upozoravaju i da 120.000 osoba starijih od 65 godina nema nikakvih prihoda. Prema stopi radne aktivnosti radnika u dobi od 55 do 64 godine života, Hrvatska je također pri dnu europske ljestvice, kako zbog opće nezaposlenosti, tako i zbog izostanka strategije za zapošljavanje starijih, navodi SSSH i ponovno ističe potrebu uvođenja povoljnijeg modela usklađivanja mirovina radi očuvanja i povećanja realne vrijednosti mirovine.
SSSH također odbija prijedloge Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se isplatu najniže mirovine veže uz prihodovni cenzus (ostale prihode). "Mirovina nije socijalno davanje, nego pravo temeljem rada, i kao takvo ne može se vezati uz imovinski ili prihodovni cenzus", tvrdi SSSH. U Hrvatskoj živi 758.633 osoba starijih od 65 godina, što je 17,7 posto ukupnog stanovništva. Prema popisu stanovništa, prosječni stanovnik Hrvatske ima 41,7 godina, čime se Hrvatska svrstala među zemlje sa starom strukturom stanovništva. Hrvatski građani su u posljednjih 60-ak godina ostarjeli za čak 11 godina.
