Prema njezinim riječima, dopuna se odnosi na fizički transfer gotovine i Slovenija ima razloga vjerovati da bi nova presuda mogla biti bitno drukčija od one donesene u studenome 2012., prenose slovenski mediji. Sedmeročlano sudsko vijeće ECHR-a tada je presudilo da su Slovenija i Srbija trojici podnositelja tužbe, štedišama bivše Ljubljanske banke (LB), glavne podružnice Sarajevo i srpske podružnice Investbanke u Tuzli, kršile pravo na učinkovito pravno sredstvo i pravo na zaštitu imovine.
Gosenca je također istaknula da je za Sloveniju ključna postavka da je to pitanje spora između tužitelja i pet država sljednica bivše SFRJ, a ne spor između tužitelja i samo jedne države sljednice, ponovivši stajalište da se takva pitanja moraju rješavati po teritorijalnom načelu. U Velikom vijeću su suci iz Luksemburga, Andore, Italije, Latvije, Liechtensteina, Monaka, Islanda, Litve, Finske, Ukrajine, Grčke, Francuske, BiH, Hrvatske, Srbije i Makedonije.
Troje rezervnih sudaca dolazi iz Španjolske, Rusije i Poljske. Na današnjoj raspravi svoja su stajališta iznijeli i predstavnici svih podnositelja tužbi i svih pet tuženih država sljednica. Hrvatska i BiH smatraju da je kod pitanja stare devizne štednje riječ o građanskopravnom odnosu između banke i pojedinog štediše, a ne o pitanju sukcesije.
Gosenca je napomenula da se "stajalištu Hrvatske i BiH iznimno približila Makedonija što, s obzirom na to da će presuda Velikog vijeća biti konačna, i nije osobito iznenađujuće". Izricanje presude očekuje se iduće godine.
