Na pitanja branitelja optuženika i sutkinje Damire Delost, Šoljić je kazao da panel linija nije bila instalirana u 3. maju, da je kasnije dovezena u 3. maj, da je rastavljena i dijelom konzervirana, da joj nedostaju informatički moduli te da još treba riješiti dugovanje prema dobavljačima. U 3. maju su ju odlučili zadržati i prodati kako bi namirili gubitak 3. maja uslijed kraha Uljanika.
Šoljić, koji je u vrijme o kojem je govorio bio član nadzornog odbora, smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz programa restrukturiranja 3. maja te da nisu obavljena ključna ulaganja u stazu za 300-tonsku dizalicu, kanale za odvodnju, oštećenu obalu.
Odgovarajući na pitanja u vezi stjecanja udjela u inozemnim kompanijama, odnosno u dvama brodovima, rekao je da bi za 3. maj, na ime duga Uljanika prema 3. maju, u tom trenutku povoljniji bio novac nego stjecanje tih udjela. Rekao je da je, kao član NO, bio suglasan s kupnjom udjela dvaju stranih tvrtaka, odnosno brodova, da je provjerio da su u upisniku brodova, da su bili u revizorskom izvješću Uljanik grupe te da mu je rečeno da brodovi donose dobit i nisu opterećeni hipotekama, ali da tada nije mogao vidjeti ima li na njima tereta.
Šoljić je potvrdio da je anonimno podnio nekoliko kaznenih prijava i o tome rekao osobama na koje se odnose, ali i u medijima. Nije mogao dosta toga dokazati, ali je, kaže, opisao radnju. Dodao je da su članovi NO nakon što je 2019. iz Pule stigla dokumentacija, podnijeli još neke kaznene prijave. Govorio je i ostavci u NO 3. maja, koju je bio dao 2017. jer se nije slagao s davanjem pozajmice Uljaniku, a spomenuo je i da je dobivao i anonimne prijetnje. Rekao je da je i uprava Uljanika podnijela kaznenu prijavu protiv njega, radi iznošenja poslovnih tajni.
3. maj sada ima gubitak od 97 milijuna eura iznad temeljnog kapitala, a većinom se radi o dugovanjima kao posljedicama kraha Uljanik grupe, rekao je Šoljić. Branitelji optuženika su prigovorili na Šoljićev iskaz navodeći da iznosi tvrdnje za koje nema ni pravna ni stručna znanja, da se ne sjeća važnih dokumenata te da se očito radi o animozitetu prema bivšoj upravi.
Optuženici se ne osjećaju krivima
Suđenje u slučaju Uljanik počelo je lani u prosincu, trinaest optuženika, uglavnom bivših čelnih ljudi Uljanika, optuženo je zbog gospodarskog kriminala kojim je počinjena šteta od oko 119 milijuna eura, a svi su se izjasnili da se ne osjećaju krivima. Optužnica je podignuta 2020., potvrđena je u veljači 2023., a prema sudskom rješenju, presuda bi trebala biti donesena do sredine 2025.
Predloženo je oko 70 svjedoka, a zbog ekonomičnosti, u siječnju je postupak razdvojen te je odlučeno da se posebno dovrši za kaznena djela koja se odnose na poticanje za ugovaranje pozajmice, subvencijsku prijevaru i stjecanje nezakonite koristi na štetu 3. maja.
U postupku koji se odnosi na tzv. veliki Uljanik su okrivljeni bivši član uprave brodogradilišta Uljanika Marinko Brgić, bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, bivši član uprave Uljanika Veljko Grbac, bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Giani Rossanda, bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktor 3. maja Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.
Optužnicom se Brgiću, Pavletiću, Grpcu te još trojici stavlja na teret da su od siječnja 2010. do sredine studenoga 2016. ugovorili gradnju četiriju brodova za prijevoz rasutih tereta, tzv. bulk carriera, po cijeni znatno nižoj od obračunatih planiranih troškova proizvodnje iako su bili svjesni da će rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju društva.
Optužnicom je obuhvaćen ugovor 3. maja i Uljanika o kupoprodaji tzv. panel linije za kojom 3. maj nije imao potrebe te ugovor o kupnji dionica dviju inozemnih kompanija bez prethodne procjene vrijednosti. Tim su ugovorom i izjavom o prijeboju zatvorena potraživanja koja je 3. maj imao kao podizvođač na izgradnji triju brodova.
U razdvojenom postupku, tzv. malom Uljaniku sudi se bivšem direktoru pulske Uljanik plovidbe Dragutinu Pavletiću, bivšem direktoru 3. maja Zdravku Plišku i Uljanik plovidbi, koja je promijenila ime u Alpha Adriatic. Bivše čelne ljude Uljanik Plovidbe i 3. maja tereti za poticanje na ugovaranje pozajmice i subvencijsku prijevaru.
Pavletića se tereti da je s ciljem da za svoju tvrtku nezakonito pribavi novac od riječkog 3. maja, koji je bio dužan pridržavati se pravila o državnim potporama, zatražio kratkoročnu pozajmicu. Tu pozajmicu je 3. maj odobrio pa je zaključen ugovor o kratkoročnom zajmu, a vraćen je manji dio novca. Na teret mu se stavlja i da je, s nakanom da ih za svoju tvrtku nedopušteno iskoristi, sredstva državne potpore, koje je bio obvezan proslijediti 3. maju, zadržao za svoju tvrtku.
