Deneš Šoja je, u ime Kluba nacionalnih manjina, upozorio da su općine na nekim otocima i po 20 posto razvijenije od hrvatskog prosjeka, dok su baranjske općine između 45 i 65 posto prosječne razvijenosti. Šoja tvrdi i da za pojedine stavke iz proračuna "nije do kraja jasno za što su potrošene". Slično misli i HDSSB-ov Boro Grubišić. "U izvješću ima bizarnih namjena, poput nekakve haljine od kamena, ploče od školjki itd. Novci su osigurani, otočani se ne moraju brinuti hoće li oni doći ili neće, a kako se troše, to je već druga stvar", rekao je Grubišić.
Naveo je da se broj stanovnika na otocima od primjene Zakona sa 113.000 povećao na 127.000, dok je pet slavonskih županija ostalo bez 100.000 stanovnika. "U otoke je uloženo 22,5 milijardi kuna i nemam ništa protiv takvog odnosa prema otocima, ali volio bih kada bi se takav odnos primijenio i prema drugima", rekao je Grubišić i izazvao oštre reakcije zastupnika s hrvatskog juga. "Kroz subvencije pomorskog prometa, samo da bi netko s otoka došao tamo gdje vi stanujete, država izdvaja 400 milijuna kuna. To je trošak koji vi nemate", spočitnuo je HDSSB-ovu zastupniku Josip Borić (HDZ). Grubišić mu je uzvratio da se slavonskom seljaku, kad ide u Rijeku prodati svoje svinje, naplaćuje puna cijena autoputa, zbog čega se zalaže za uvođenje vinjeta za poljoprivrednike.
Srđan Gjurković (HNS) uvjeren je da je novac koji je država usmjerila prema otocima utrošen učinkovito. "Kad bismo usporedili to s onim što je otišlo u Slavoniju i Baranju i koliko je učinkovito to potrošeno, otvorili bismo drugi temu", rekao je Gjurković. Ante Jerolimov (HDZ) Grubišiću je poručio da je "falio temu". "Kolega Grubišiću, možete se ovako uzrujavati u Zagrebu, ali ako to učinite na Ižu i dobijete infarkt - gotovo", kazao je Jerolimov. Zastupnici "s kopna" nisu se, međutim, dali smesti. "Lika je ostala opustošena, s 8 stanovnika po četvornom kilometru, a slično je sa Zagorjem i drugim krajevima, u kojima puno naselja nema ni vodovod. Da ne shvatite krivo, ne smeta mi što se ulaže u otoke, ali smatram da bi nakon 14 godina primjene trebalo podvući crtu pod Zakon o otocima i vidjeti koji su mu učinci i što dalje", kazao je Milorad Batinić (HNS).
Zamjenik ministra regionalnog razvoja Jakša Puljiz zaključno je kazao kako je neupitno da će otoci uvijek imati posebnu skrb države, ali i najavio otvaranje javne rasprave o novom zakonu, koji će uzeti u obzir činjenicu da su otoci u relativno boljoj gospodarskoj situaciji nego neki drugi krajevi, kao i razlike među samim otocima. "Otoci prije 14 godina i danas nisu isti. Unatoč geografskoj izoliranosti, socio-ekonomske prilike i infrastruktura su u puno boljem stanju. Moramo uzeti u obzir tu činjenicu i promotriti je u kontekstu ukupne politike regionalnog razvoja", rekao je Puljiz.
