U dopisu premijeru Zoranu Milanoviću i ministru Orsatu Miljeniću navodi se da je ministarstvo 16. siječnja od Vrhovnoga suda zatražilo da najkasnije do 22. siječnja dostavi mišljenje, primjedbe i prijedloge na konačni prijedlog zakona o sudovima te izmjene i dopune zakona o Državnome sudbenom vijeću. Podsjećaju da je Opća sjednica Vrhovnoga suda u postupku izrade nacrta prijedloga tih zakona 23. studenoga ministarstvu dostavila mišljenje s obrazloženim prijedlozima.
No na Vrhovnome sudu prosvjeduju jer se u obrazloženju konačnih prijedloga ne navode njihovi konkretni i obrazloženi prijedlozi koji su, smatraju, važni sa stajališta i ravnopravnosti triju vlasti u Hrvatskoj i položaja i odgovornosti sudaca te sudbene vlasti. Tvrde kako uopće nije navedeno da ti prijedlozi nisu prihvaćeni niti je obrazloženo zbog čega. S druge strane, tvrde, navedeni su prijedlozi i razlozi neprihvaćanja drugih podnositelja - Odbora za pravosuđe, zastupnika Hrvatskoga sabora u pojedinačnoj raspravi te stručnjaka Europske komisije.
Na Vrhovnome sudu kažu da iz svega nije moguće utvrditi jesu li mišljenja i prijedlozi Opće sjednice tog suda uopće razmatrani pri izradi konačnog prijedloga zakona. Smatraju da je pri donošenju zakona nužno da saborski zastupnici budu obaviješteni o stajalištima Opće sjednice koja je, podsjećaju, po zakonu ovlaštena i dužna davati mišljenje kad je riječ o zakonima ili drugim propisima kojima se uređuju pitanja važna za rad sudova i sudbene vlasti.
"Ovakvim se, potpunim, izostankom očitovanja o prijedlozima Opće sjednice Vrhovni sud RH stavlja u poziciju samo formalnog sudionika u postupku donošenja zakona i onemogućava u davanju svog doprinosa sadržaju predlaganih zakonskih rješenja, ali isto tako zastupnike uskraćuje za argumentaciju Vrhovnog suda koja je protivna ili različita od predlaganih zakonskih rješenja", navodi se u priopćenju.
Na Vrhovnom sudu zaključuju da je postupak Ministarstva pravosuđa, koje u konačnom prijedlogu zakona uopće nije navelo mišljenje, prijedloge i obrazloženja Opće sjednice, razloge njihova neprihvaćanja te ostavljanje roka samo radi zadovoljenja forme za konačno očitovanje o prijedlozima zakona "ignoriranje i omalovažavanje zakonom propisane pozicije i odgovornosti Opće sjednice Vrhovnoga suda i ustavne pozicije Vrhovnoga suda kao najvišeg suda u sudbenoj vlasti Hrvatske". Smatrajući kako je riječ o problemu za koji javnost mora znati, suci Vrhovnoga suda odlučili su o dopisu premijeru i ministru pravosuđa izvijestiti i javnost.
