Spomenutu konferenciju organizirao je Leksikografski zavod (LZ) Miroslava Krleže o svojim obljetnicama - 60 godina od utemeljenja i tri desetljeća od smrti svoga osnivača Miroslava Krleže u suradnji s tri fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta - Pravnim, Ekonomskim i Filozofskim.
Kako je podsjetio glavni ravnatelj LZ-a Miroslava Krleže Vlaho Bogišić, akademik Barbić pomogao je Miroslavu Krleži prirediti posljednji koncept oporuke. Ipak, Barbić nije govorio o tomu već se posebice osvrnuo na jednu od tema konferencije - kodifikaciju podsjetivši da je kodifikacija sustavno normiranje odnosa i institucija u nekom društvu koju treba donositi da bi se postigla pravna sigurnost.
Napomenuo je da je kodifikacija i normiranje svega u društvu pa tako i onoga što je u pravu poznato kao "soft law" i nema snagu propisa, a primjenjuje se prije njih . Propisa pak, rekao je, mora biti malo i ne smiju se često mijenjati ali, istaknuo je, danas se u svijetu događa upravo suprotno i propisi se pretvaraju u svoju suprotnost u čemu pak, smatra, prednjači Europska unija (EU).
Hrvatska je pak, dodao je, tek što je po osamostaljenju počela stvarati svoj pravni sustav, u posljednjih šest godina tijekom prilagodbe pravnoj stečevini EU-a morala ugraditi više od sto tisuća različitih propisa.
Tko bi se tu mogao snaći, zapitao se akademik Barbić te ocijenio da je usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a zbog brzine kojom je ona provedena bilo nekoordinirano, a rezultat toga je da je hrvatski pravni sustav raspadnut, a modernizirana su pojedinačna rješenja.
Spomenuo je da je brzina, primjerice, kriva i za to da su se iz engleskoga jezika krivo prenosili termini pa je tako "material fact", prevedeno kao materijalna činjenica, a zapravo se radi o bitnoj, važnoj činjenici , a u jednom od ministarstava je "Supreme Court" preveden kao "Vrhunsko dvorište", a ne Vrhovni sud.
Zato, smatra Barbić, treba odmah krenuti u usklađivanje hrvatskoga pravnog sustava. Leksikograf Antun Vujić uvodno je pak podsjetio na početke hrvatske leksikografije i na njih se osvrnuo polemički posebice na često ponavljano stajalište da je Pavao Skalić začetnik hrvatske enciklopedistike jer je prvi upotrijebio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjem.
Poručio je da se encikopedistika danas u Hrvatskoj nalazi pred izazovom da mora postati javno dobro, a da bi to bilo moguće svima treba osigurati besplatan internet i slobodan pristup svim sadržajima, te da ne smije izgubiti potporu države.
