Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman rekao je kako neke odredbe u ZOR-u stvaraju probleme i poslodavcima i radnicima te su u suradnji sa socijalnim parnerima načinjene neke izmjene.
Predložene izmjene, kako je kazao, odnose se na fleksibilnije uređenje radnog vremena u onom dijelu kojem se kolektivnim ugovorima sada mogu urediti i iznimke u pogledu noćnog rada, što će omogućiti da noćni rad radnici ne moraju nužno raditi u osmosatnom dnevnom radu, već i po rasporedu 12-24-12-48 sati.
Omogućeno je i da preraspodjeljeno radno vrijeme kod poslodavaca koji posluju sezonski, može trajati i duže od 56 sati tjedno, ali ne duže od šezdeset sati, pod istim uvjetima kao i do sada, odnosno ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom i da su radnici na takav rad dali pisani pristanak.
Saborski su klubovi u raspravi podržali izmjene ZOR-a, a Boris Kunst (HDZ) naglasio je kako se njima omogućava fleksibilnije korištenje radnog vremena na način koji odgovara i radnicima i poslodavcima, a uvjetovan je i kolektivnim ugovorom koji, ističe, jamči dodatnu sigurnost radnika.
Fleksibilnije se, dodaje, uređuju i iznimke u pogledu noćnog rada, te snaži uloga sindikalnih povjerenika, posebno u slučaju otkaza radniku. Izmjene je podržao i SDP, u ime kojega je Ingrid Antičević Marinović, ipak, zamjerila vladi da preko 700 tisuća potpisa građana za raspisivanje referenduma o ZOR-u nije shvatila kao snažni impuls da zakonom propiše nova rješenja koja će snažnije valorizirati, pozicionirati i zaštititi radnika.
"Drama koju proživljava hrvatsko radništvo danas to (nova rješenja) postavlja pred sve nas. Jedna od većih nevolja je biti danas radnik u Hrvatskoj", poručila je. Silvano Hrelja (HNS/HSU) zamjerio je vladi da su njezina zakonska rješenja rezultat bipartitnog, a ne tripartitnog dogovora, prozivajući Banske dvore da samo provode stavove poslodavaca, a ne i sindikata.
"Ovaj Zakon se uopće ne bi trebao donositi kada bi u Hrvatskoj bio razvijen sustav kolektivnog pregovaranja", rekao je Hrelja. Napomenuo je da se u Hrvatskoj nerijetko kolektivnim ugovorom nižeg ranga derogira neko pravo iz kolektivnog ugovora višeg ranga.
