Europskom sudu za ljudska prava Petrović je podnio 11 podnesaka protiv Srbije, u kojima je kao podnosioca naveo sebe, a u kojima se poziva ili žali na događaje i postupke koji se očigledno tiču drugih osoba, stoji u priopćenju.
Dodaje se kako je Petrović na isti način postupio u više od 400 predmeta u kojima se žali protiv Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, kao i Makedonije, te da je također, u svojstvu punomoćnika, podnio Sudu više od 100 predmeta u ime drugih osoba.
''Tijekom razmatranja ovih predmeta, postalo je očigledno da je u najmanje tri navrata gospodin Petrović podnio podneske u ime umrlih osoba, s obrascima punomoćja koja su, u najmanje jednom predmetu, potpisana nakon smrti navodnog podnosioca.
U većem broju ostalih predmeta, Sud je imao sumnje u vjerodostojnost punomoćja koje je gospodin Petrović dostavio s podnescima'', navodi se.
Petrović je, kako se ističe, nakon što mu je u ožujku 2010., zabranjeno da ubuduće zastupa podnosioce pred sudom, usprkos zabrani, nastavio obraćati se Sudu u ime podnosioca, u nekim slučajevima kao njihov punomoćnik, a u nekim slučajevima samo pripremajući podneske za sud u ime podnosilaca.
U svakom podnesku tražio je i naknadu troškova, iako je bio upoznat s činjenicom da sud takve zahtjeve neće uzeti u razmatranje, stoji u priopćenju.
Tajništvo Suda je uputilo dopis Odvjetničkoj komori Beograda u prosincu 2010. obavještavajući je o postupanju Petrovića, navodi se te dodaje kako je u pismu od siječnja 2011. predsjednik komore zapazio da je moguće da je Petrović prekršio postojeća pravila profesionalne odvjetničke etike, te potvrdio da su disciplinska tijela komore obaviještena o tome.
