"Stanje u pravosuđu još uvijek je nezadovoljavajuće i u pogledu ažurnosti i u pogledu kvalitete s vrlo teškim posljedicama na život i prava građana, na opće stanje pravne sigurnosti ali i na gospodarski razvoj", ističe Malčić u izvješću za 2011. uz napomenu da pitanje unaprjeđenja stanja u pravosuđu treba ponovno staviti na visoko mjesto na listi društvenih prioriteta, odnosno na mjesto na kojemu se nalazilo do završetka pristupnih pregovora.
Da je neažurnost i dugotrajnost postupaka još uvijek najveći problem sudstva i uzrok brojnih povreda ljudskih prava svjedoči i udio pritužbi građana na rad sudova i sudaca koji je u ukupnom broju pritužbi i dalje je velik (21 posto), navodi se u izvješću. Ipak, najveći dio od 1900 novopristiglih pritužbi odnosi se na rad upravnih tijela i tijela s javnim ovlastima, a prevlast imaju pritužbe na rad središnjih državnih tijela. Stoga pučki pravobranitelj koji kao jedan od prioritetnih ciljeva u izvješću predlaže depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave.
U izvješću na 134 stranice navodi se i kako prošlogodišnji broj pritužbi građana pučkom pravobranitelju ne odstupa od višegodišnjeg prosjeka, te da nije zabilježen napredak u nekima od pitanja koja se ističu već godinama, poput politizacije uprave, daljnje reforme sustava besplatne pravne pomoći, razrješenja odnosa vlasnika stanova i najmoprimaca, te nepravilnosti u postupanjima nadležnih tijela koje se ponavljaju godinama, a odnose se, primjerice, na postupke u rješavanju statusnih pitanja građana, u kojima Ministarstvo unutarnjih poslova donosi rješenja kojima se odbija zahtjev za reguliranje boravka ili primitak u hrvatsko državljanstvo, bez dostatnog obrazloženja.
Kao slučajevi ozbiljnog kršenja ljudskih prava navode se i preostali slučajevi ranije privremeno zauzete imovine koju neki vlasnici ne mogu koristiti ili moraju isplatiti znatna sredstva privremenim korisnicima koji su ulagali u njihove nekretnine. Iako je Ured pučkog pravobranitelja lani u radu imao 2356 predmeta, a dovršio ih 1903., i dalje je, upozorava se u izvješću, prečesto slučaj da problem ostane neriješen nakon intervencije ili izvješća pučkog pravobranitelja, pa, upozorava se, dolazi do nepotrebnih sudskih i upravnih postupaka, ali i do tužbi Europskom sudu za ljudska prava.
Kao poseban problem u radu pučki pravobranitelj u svom godišnjem izvješću navodi nedovoljnu ažurnost nadležnih tijela u odgovaranju na njegove upite, što je, navodi se, u nekim slučajevima trajalo i preko godine dana (iako je zakonski rok 30 dana). Medu tijelima koja ne odgovaraju ažurno na upite navode se Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo uprave, te pojedine jedinice lokalne samouprave.
U pitanjima obnova kuća i infrastrukture te povrata privremeno zauzete imovine broj pritužbi opada, ističe pravobranitelj uz napomenu da predstoji još velik posao da se svi postupci okončaju. Preostale pritužbe građana u 2011. odnosile su se na ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, tretman osoba lišenih slobode, postupanje policijskih službenika i dr.
U izvješću se navodi i kako je u državnom proračunu za 2011. godinu, za rad Ureda pučkog pravobranitelja bilo osigurano ukupno 9.410.637 kuna. Republika Hrvatska osigurala je 7.573.768 kuna, dok je ostatak od 1.836.868 kuna osigurala Europska unija za IPA program. Ujedno se ističe i kako je Republika Hrvatska za 2012. godinu za Ured pučkog pravobranitelja osigurala iznos veći za 19,17 posto u odnosu na prethodnu godinu.
