Prema prijedlogu se vrijeme izdavanja suglasnosti Ministarstva financija i Agencije za JPP skraćuje sa 180 dana na 30 dana. Nakon toga sve faze mogu završiti za šest do deset mjeseci, a do sada se to nije moglo za manje od 18 mjeseci.
Novina je zakona i mogućnost da se u jednom dijelu javne građevine koriste komercijalno, a omogućuje sklapanje ugovora i na rok duži od 40 godina, ali samo ako je takav duži rok propisan posebnim zakonom. Dragutin Lesar (Klub Hrvatskih laburista - stranke rada) rekao je kako bi se javno privatno partnerstvo moglo definirati kao troškovi javni - profit privatni.
Naveo je kako se u Hrvatskoj po modelu javno privatnog partnerstva provodi 16 projekata, ali nema analize kako se provode i koliko je na taj način uštedjela država, odnosno porezni obveznici. Zašto se mijenja postojeći Zakon bez ikakve analize njegova učinka, upitao je Lesar.
Po njegovim riječima javno privatno partnetstvo nije dug, nego najam, ali nosi vrlo visoke financijske rizike koji se često ostvaruju. Pri tom je naveo brojne inozemne primjere gdje je izgradnja putem javno-privatnog partnerstva na kraju propala ili bila puno skuplja, te domaće kao što su pročistač otpadnih voda u Zagrebu, Spaladium arena u Splitu.
JPP po Lesarovim riječima potencijalno ugrožava integritet proračunskih procesa i potkopava napore očuvanja makroekonomske održivosti i može potencijalno zakomplicirati održavanje financijske discipline i dobrog upravljanja. Natalija Martinčević (klub HNS-a) istaknula je da model JPP omogućava ubrzanu izgradnju ili rekonstrukciju postojećih objekata za javne potrebe.
Također se osigurava kvalitetna izgradnja jer su privatni partneri odgovorni za kvalitetu građevine i da troškovi njezinog održavanja budu što manji. JPP snažno pokreće i posrnulu građevnu i druge industrije, kao i očuvanje radnih mjesta, kazala je Martinčević. Domagoj Ivan Milošević (klub HDZ-a) drži da bi zakon trebao omogućiti rast industrije, gospodarski oporavak i usporiti rast javnog duga.
Podsjetio je na projekt JPP-a bivše vlade oko proširenja Zračne luke Zagreb i vjeruje da će biti uspješan ogledni primjer funkcioniranja JPP-a. Pohvalio je napor vlade da se napravi dobar prijedlog, u čemu se, kako je rekao, velikim dijelom i uspjelo, ali ne podržava donošenje u hitnom postupku jer ima dalekosežne posljedice.
Upozorio je da je poduzetnička aktivnost u padu i da se retroaktivno naplaćuju porezi što nije dobro za privlačenje domaćih i stranih ulagača. Igor Rađenović (klub SDP-a) najavio je potporu zakonu kojim se, rekao je, pojednostavljuje procedura i skraćivanje rokova, preciznije se definira JPP u vezi preuzimanja rizika i daleko šire se dorađuje sam ugovor o JPP.
Ciljevi su ponajprije podjela rizika, korištenje znanja i vještina privatnog sektora, poticanje inovativnih rješenja te uvođenje konkurencije objedinjavanjem i optimizacije faze građenja, ali i održavanja u duljem vremenskom razdoblju. Smatra da taj model ima prednost u odnosu na javnu nabavu jer JPP uzima u obzir osim troškova građenja i održavanje objekata koji mogu biti višestruko veći, kao i transparentnost i jasne mehanizme nadzora.
