Izmjene i dopune izrađene su zbog promjena na turističkom tržištu i izmijenjenih gospodarskih prilika, zbog kojih se moralo djelomično odstupati od smjernica Glavnog plana izrađenog 2006. godine. Dekan FMTU Jože Perić kazao je da je, po tadašnjim očekivanjima Hrvatska već trebala ući u EU te da se očekivao rast standarda u zemlji.
Pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković ocijenio je da su najveći izazovi turizma na Kvarneru produljenje turističke sezone te učinkovito korištenje prostora. U cilju jačanja destinacijskog menadžmenta ministarstvo će zakonski jasnije definirati ulogu turističkih zajednica, prvenstveno onih na županijskoj razini te jačati ulaganja u edukaciju u turizmu na svim razinama te brending, kazao je Ižaković.
Obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić ustvrdio je da je ova regija, unatoč prednostima, ostala turistički neprepoznatljiva. Potrebno je graditi destinacijsku politiku kroz prepoznatljivost triju cjelina: primorja, otoka i gorja, naveo je Vujić. Profesor FMTU Dragan Magaš je, izlažući osnovne elemente Glavnog plana, naveo da je utvrđen skromniji turistički rast od planiranog te da bi trebalo povećati udjel hotela sa sadašnjih 30 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima.
Ocijenio je da je sezonalnost bolna točka kvarnerskog turizma te da bi trebalo poticati domaći turizam. Glavnim planom je utvrđeno da bi Kvarner trebao biti destinacija zdravlja, tradicionalnih vrijednosti, prirodnih i kulturnih resursa. Ključni ciljevi razvoja primorsko-goranskog turizma prema Glavnom planu su vraćanje prepoznatljivosti Kvarneru kroz repozicioniranje, inoviranje turističkog proizvoda, jačanje poslovnog okruženja te povećanje tržišnih vrijednosti, kazao je Magaš.
Istraživanjem turističke ponude Kvarnera, koje je također proveo FMTU, a rezultate na sjednici iznio profesor FMTU Branko Blažević, utvrđeno je da 48 posto turista dolazi zbog odmora i relaksacije, da ih 43 posto dolazi prvi put na Kvarner, čak tri četvrtine gostiju dolazi osobnim automobilom. Gosti najbolje ocjene daju prirodnim resursima, a najnižu ponuđenim sadržajima poput kongresnih, zdravstvenih kao i parkiralištima.
Prije početka sjednice incident je izazvao ekološki aktivist Mićo Antolović iz Riječkog ekološkog pokreta izražavajući nezadovoljstvo što njemu i predstavnicima ovčara s Krka nije omogućeno da se obrate vijećnicima na jednoj od prethodnih sjednica. Ocijenio je da je takvo ponašanje "fašističko" i vrijeđao vijećnike.
Nakon toga je optužio ravnatelja županijskog Zavoda za prostorno uređenje Mladena Črnjara za devastaciju prirodnih i kulturnih dobara pri nekim od prostornih zahvata te ga pokušao fizički napasti. Došlo je do naguravanja pa je Antolović izveden iz dvorane. Pozvana je policija koja je prikupila izjave od vijećnika.
