Na taj bi se način jednom godišnje provjeravao politički legitimitet načelnika u vijeću, kazao je ministar uprave Arsen Bauk objašnjavajući predložene izmjene na primjeru načelnika općine. „Ako dođe do bitne političke razlike, a neusvajanje proračuna je svakako bitna politička razlika između predstavničkog tijela i načelnika, o tome tko je u pravu odlučuju građani na izborima, birajući i za vijeće i za načelnika“, rekao je Bauk naglasivši kako se izmjenama, koje u Sabor idu u prvom čitanju, želi ukloniti nedostatke uočene u provedbi zakona koji je donesen uoči lokalnih izbora 2009.
„Sadašnje rješenje je bilo da su načelnici de facto nesmjenjivi, a u slučaju nedonošenja proračuna (odbijanja prijedloga koji bi načelnici podnijeli) padalo bi vijeće, i išlo bi se u izbore za predstavničko tijelo“, kazao je Bauk i dodao kako se institut referenduma, odnosno opoziva načelnika, kao jedino sredstvo smjenjivosti u tijeku mandata pokazao nedovoljno promišljenim. U protekle četiri godine održana su samo četiri referenduma, a ni jedan nije uspio, naveo je. „Stoga je trebalo pronaći novi način da se gradonačelnike učini i odgovornijima i smjenjivijima u slučaju velikih političkih razlika“, naglasio je.
Izmjenama se briše i odredba o opozivu načelnika referendumom, ali se uvodi mogućnost da predstavničko tijelo raspiše savjetodavni referendum za pitanja iz svog djelokruga, što do sada nije bilo moguće. Također se uvodi mogućnost raspuštanja vijeća ako ono ne raspiše referendum koji su svojim potpisima zatražili građani. Time se, kazao je ministar uprave, omogućava građanima veći utjecaj u pitanja koja se tiču lokalne samouprave. Izmjenama se utvrđuje i da se broj članova predstavničkog tijela određuje temeljem broja stanovnika, a ne kao dosad statutom gradova, općina i županija.
Bauk kaže da se time želi spriječiti namještanje toga broja u zadnji čas, neposredno pred izbore, temeljem nekog političkog trenutka određene općine. Tako bi, primjerice, Grad Split umjesto sadašnjih 25 imao 35 gradskih vijećnika, a u Krapinsko-zagorskoj županiji broj vijećnika pao bi s 51 na 41, dok bi u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i dalje bio 51 zastupnik. Mijenja se i način imenovanja u tijela javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, pa bi se ta ovlast, osim ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, dala izvršnom tijelu (načelnik, gradonačelnik, župan). „Držimo da je upravljanje tvrtkama dio izvršne vlasti i da je za njihovo funkcioniranje odgovoran gradonačelnik te mu treba dati instrumente da bude odgovoran“, objašnjava Bauk.
Također, u županijama, gradovima i općinama gdje po udjelu u stanovništvu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zamjenika župana/gradonačelnika/načelnika izbori bi se održavali istog dana kada i redovni izbori. Time se izbjegavaju dopunski izbori i štede sredstva jedinica lokalne samouprave, ističe Bauk. On vjeruje da će predložene izmjene u sljedeće četiri godine omogućiti jednostavnije funkcioniranje jedinica lokalne samouprave i rasteretiti politički život Hrvatske od nepotrebnih kriza. Premijer Zoran Milanović rekao je kako će kriza i dalje biti, ali je „bitno da ih se anticipira i unaprijed uspostave jasna pravila“. „Želimo uvesti red, predvidive i jasne odnose, bez ikakvih stranačkih predznaka“, naglasio je premijer.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog Zakona o lokalnim izborima u kojem je izborna tematika lokalne samouprave obuhvaćena jednim zakonom, umjesto dosadašnja dva – o izboru načelnika, gradonačelnika i župana te o izboru članova predstavničkih tijela. Zakon predviđa promjenu termina nezavisna lista i nezavisni kandidat i to u „kandidacijska lista grupe birača“ i „kandidat grupe birača“. Implikacija „nezavisni“ je na neki način bacala ljagu na one druge, da su oni zavisni od nekoga, a nisu, objašnjava Bauk. Predlaže se i promjena potrebnog broja potpisa za kandidiranje kandidacijske liste grupe birača te za kandidiranje načelnika/gradonačelnika/župana kao kandidata političkih stranaka, odnosno kandidata grupe birača. Do sada je bilo predviđeno da je za općinsku listu potrebno 100 potpisa, 150 za gradsku i 500 potpisa za županijsku listu i Grad Zagreb.
Novim prijedlogom za općine do 350 stanovnika treba 25 potpisa, za općine od 350 do 500 stanovnika 35 potpisa, za one od 500 do 1000 stanovnika potrebno je 50 potpisa, od 1000 do 2500 stanovnika 70 potpisa, a preko 2500 stanovnika potrebno je 110 potpisa. Za gradove iznad 5000 stanovnika potrebno je 180 potpisa, a iznad 10 tisuća stanovnika 250 potpisa. U manjim sredinama se tako broj potrebnih potpisa smanjuje, a u većima povećava, a najviše se povećava za grad Zagreb s 500 na 2500 potpisa po prijedlogu. Kod kandidatrure za načelnika/gradonačelnika/župana broj potrebnih potpisa, ovisno o broju stanovnika, ide od 35 u jedinicama do 350 stanovnika, pa do 5000 potpisa u jedinicama s više od 500.000 stanovnika Novina je i uvođenje mogućnosti mirovanja mandata člana predstavničkog tijela na sličan način kao i zastupnicima u Hrvatskom saboru.
Lokalni izbori i dalje bi se održavali treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Načelnici, gradonačelnici i župani zajedno sa svojim zamjenicima birali bi se neposredno u dva kruga, a predstavnička tijela birala bi se proporcionalnim sustavom, D'Hondtovom metodom, uz prag od pet posto. Premijer Milanović naglasio je kako više neće biti nezavisnih lista i nezavisnih kandidata „jer svi smo na neki način ovisni i odgovorni svojim biračima“, te se više neće moći događati situacije poput onih u Saboru u kojim su se „neki od vrlo glasnih protagonista javnosti kao nestranački kandidati na stranačkim listama proglašavali nakon pola godine neovisnim kandidatima i odlazili u svoj zapećak zajedno s milijun kuna“.
„To više nije moguće, to smo zabranili. Svi smo mi ovisni o biračima i njima odgovaramo, a možemo biti stranački i nestranački. Ili nas je kandidirala stranka ili skupina građana, to nema veze s ovisnošću ili neovisnošću. To je dobra intervencija, ali čut ćemo što kažu kolege u Saboru. Ovo nije ideološki već pragmatičan zakon koji se u okviru ustava trudi riješiti delikatna pitanja što bolje“, rekao je Milanović.
