Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn predstavio je na konferenciji za novinare u Strasbourgu prvo izviješće o makroekonomskim neravnotežama, novom instrumentu kojim raspolaže Europske komisija. Komisija je u prosincu prošle godine stupanjem na snagu novih pravila o jačem proračunskom i makroekonomskom nadzoru zemalja članica, dobila ovlasti da od zemalja članica zatraži preventivne ili korektivne mjere u slučajevima neuravnoteženosti makroekonomski pokazatelja. Na temelju 10 makroekonomskih indikatora, poput gubitka konkuretnosti, visoke zaduženosti, napuhanih cijena nekretnina, identificirala 12 zemalja u kojima je potrebno provesti temeljitu makroekonomsku analizu.
Ovisno o tome što će pokazati ta analiza, Europska komisija će formulirati upozorenja i preporuke zemljama članicama što trebaju poduzeti radi ispravljanja neravnoteža. Riječ je o sljedećih 12 zemalja: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Komisija je zaključila da za sada nema potrebe za dubljom analizom makorekonomskih pokazatelja u Austriji, Češkoj, Estoniji, Njemačkoj, Latbviji, Litvi, Luksemburgu, Nizozomskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Dubinska analiza nije preporučena ni za Grčku, Irsku, Portugal i Rumunjsku jer su te zemlje korisnice međunarodne financijske pomoći EU-a i MMF-a i koji ih već pojačano nadziru.
"Kriza je ukazala na opasnosti koje makreokonomske neravnoteže predstavljaju za financijsku stabilnost, ekonomski napredak i prosperitet neke zemlje, njezine građane i za Europsku uniju u cjelini. Danas započinjemo s dubinskim nadzorom makroekonomske situacije u zemljama članicama. Ako se pokaže da postoje neravnoteže i da su štetne, ovaj novi instrument je prvi korak prema ispravljanju neravnoteža, što je proces koji traje godinama", rekao je Rehn predstavljajući izviješće.
