Vlada RH će izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s Europskom unijom, koji je kolokvijalno nazvan 'lex Perković', utvrditi na sutrašnjoj sjednici, a njima će se europski uhidbeni nalog od 1. siječnja sljedeće godine primjenjivati i na zločine počinjene prije kolovoza 2002.
"Hrvatska će hitno poduzeti potrebne korake kako bi brzo i bezuvjetno uskladila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU i kako bi u potpunosti bila usklađena s okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu za sva djela, neovisno o datumu kada su počinjena, uklanjanjem vremenskog ograničenja koje je sprječavalo njegovu primjenu za zločine počinjene prije 7. kolovoza 2002.", rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić nakon sastanka u Bruxellesu s potpredsjednicom Europske komisije Viviane Reding. "Europska komisija pozdravlja korake koje je poduzela Hrvatska kako bi se osiguralo da svi zločinci budu privedeni pravdi.
U tom kontekstu brzo, efikasno i bezuvjetno usklađivanje zakona o primjeni europskog uhidbenog naloga u skladu s europskom pravnom stečevinom omogućit će da se o svim zahtjevima za izručivanjem osumnjičenih i osuđenih kriminalaca postupa unutar sustava europskog uhidbenog naloga, neovisno o datumu kada su počinjeni zločini", rekla je Reding. Reding: o obustavi aktiviranja zaštitnih mjera nakon promjene zakona o EUN-u Povjerenica Reding izjavila je da će se o tome hoće li Europska komisija sada prekinuti postupak koji je mogao završiti sankcijama protiv Hrvatske, a koji je pokrenut prošli tjedan, odlučiti kada Hrvatska promijeni zakon.
"Mi smo zatražili mišljenje zemalja članica i one imaju vremena odgovoriti do 5. listopada. Ministar je rekao da će Hrvatska brzo i bezuvjetno obaviti promjenu zakona. Mi ćemo pratiti taj proces i kada zakon bude donesen, procijenit ćemo je li on onakav kakav je prvotno bio i u tom trenutku odlučit ćemo o daljnjim koracima, uključujući i obustavu postupka", rekla je Reding. Hrvatska je i prije izrazila spremnost da promijeni sporni zakon, s tim da bi on stupio na snagu 15. srpnja 2014., što za Europsku komisiju nije bilo prihvatljivo.
Komisija se prošli tjedan počela konzultirati sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39. hrvatskoga pristupnog ugovora zato što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije u skladu s europskom pravnom stečevinom. Zemlje članice imale su deset radnih dana da se o tome očituju. Nakon toga slijedila je živa diplomatska aktivnost i česti kontakti kako bi se spriječilo uvođenje sankcija, a u Vladi RH doznaje se da je dogovor postignut još prije tjedan dana u razgovoru premijera Zorana Milanovića i predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa.
Banski dvori zadovoljni postignutim kompromisom, EUN sutra na sjednici Vlade RH Banski dvori zadovoljni su postignutim kompromisom s Europskom komisijom, a izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s Europskom unijom bit će već na sutrašnjoj sjednici Vlade RH. U Vladi tumače da te izmjene same po sebi ne mogu osigurati izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj, čije ga pravosuđe tereti da je organizirao ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Naime, u zakonu ostaje odredba po kojoj sud mora odbiti zahtjev za izručenje za kaznena djela za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara, a u Vladi kažu da je taj članak potpuno u skladu s europskom pravnom stečevinom i da nije bio predmet spora s Europskom komisijom.
Tvrde i kako je Perkovićevo izručenje moguće jedino ako se promijeni Ustav pa će se Vlada sutra očitovati i o SDP-ovu prijedlogu ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva.Saborska oporba poduprla dogovor s EK, ali i prozvala Milanovića Saborska oporba poduprla je današnji dogovor Hrvatske s Europskom komisijom, ali je i ocijenila da je premijer Zoran Milanović Hrvatskoj učinio veliku političku štetu. Po mišljenju Gordana Jandrokovića (HDZ), najvažnije je da je Hrvatska izbjegla sankcije.
Ocijenio je kako to nije kompromis, nego ustupak i dobra volja Europske komisije kojom je još jedanput pružena ruka Hrvatskoj da "izađe iz situacije koja je bila potpuno nepotrebna i štetna za njezin ugled i vjerodostojnost". Laburist Branko Vukšić rekao je kako bi se Milanović trebao "ispričati hrvatskoj javnosti, a i onima koje je povukao za nos jer smo ispali zemlja koja radi nefer, zemlja koja jedno obećava i drugo radi". Premijer je, po njegovim riječima, učinio veliku štetu Hrvatskoj, pri čemu su i nepotrebno potrošena tri mjeseca.
"Ovo je bilo, koliko sam čuo, dogovor i gospodina (Ive) Josipovića i još nekih ljudi koji su izlobirali da ne ostave gospodina Milanovića na cjedilu i zato je datum 1. siječnja 2014.", rekao je Vukšić. I nezavisna zastupnica Jadranka Kosor misli da je Hrvatska izgubila tri mjeseca. "Izgubljeno vrijeme, rezultati nikakvi, osim što će ovo, bez obzira na to radilo se o kompromisu i dogovoru, ostaviti posljedice", rekla je Kosor.Za SDP i HNS dogovor s EK je očekivan Saborski zastupnici SDP-a i HNS-a drže da je dogovor s Europskom komisijom očekivan i na tragu onoga što je najavljivano proteklih dana.
"Dobili smo mogućnost da do eventualne konačne primjene zakona možemo pokrenuti promjene Ustava. To je najveća prepreka za izručenje dijela ljudi za koje će se tražiti uhidbeni europski nalog jer su jednim dijelom ta djela otišla u zastaru", izjavila je novinarima u Hrvatskome saboru SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec. Na pitanje je li Hrvatskoj trebalo toliko "natezanje" s Europskom komisijom, Zgrebec je odgovorila da jest jer se pokazalo da o nekim stvarima treba pregovarati kako bismo postigli da svi građani zemalja Europske unije budu u ravnopravnom položaju.
"Postigli smo da ćemo riješiti i onaj dio koji se odnosi na uhidbeni nalog po kojemu po postojećem zakonu ne bismo mogli reagirati, a to je da ćemo kroz promjenu Ustava riješiti problem zastare za teška kaznena djela, teška ubojstva", ustvrdila je. Za HNS-ova zastupnika Gorana Beusa Richembergha današnji dogovor je na tragu onoga što je najavljivano proteklih dana. Potvrdno je odgovorio na pitanje je li se cijela priča oko 'lex Perković' mogla i prije završiti, dodajući ipak kako za takve dogovore treba vremena. Reding pohvalila uvođenje dvojezičnosti u Vukovar Povjerenica Reding je u Bruxellesu poduprla sve što Hrvatska radi na provedbi svojega Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i na poštovanju njihovih prava, zbog čega su u Vladi posebno zadovoljni.
"Znamo za kontinuirana nastojanja koja Hrvatska čini na zaštiti pripadnika manjina u skladu s obvezama koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora. Hrvatska nastavlja provoditi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina postojanim ritmom i Komisija podupire nastojanja hrvatske vlade na podizanju svijesti ljudi koji pripadaju nacionalnim manjinama i kako bi se osiguralo poštovanje prava tih ljudi", rekla je Reding na novinarski upit. Hrvatska vlada je u jeku intenzivne razmjene optužaba s Europskom komisijom zamjerila Bruxellesu što nije podupro njezinu ustrajnost na provedbi odredaba Zakona o pravima nacionalnih manjina, a nakon današnje izjave povjerenice Reding visoki izvor u Vladi izrazio je posebno zadovoljstvo zbog pohvale, podsjećajući da je uvođenje dvojezičnosti bilo dio pregovora u poglavlju pravosuđa te posljednjeg izvješća o napretku Hrvatske prije pristupanja Europskoj uniji.
