Željko Dobranović iz HCZ-a rekao je da ni u Europskoj uniji nema jasne vizije kako definirati zaštitarsku djelatnost te da su mnoge zemlje svaka na svoj način zakonski definirale zaštitarsku djelatnost.
Europska unija odlučila se za slobodu kretanja ljudi, kapitala i usluga, no tu je riječ i o djelatnosti koja utječe na nacionalnu sigurnost pa je zato zaštitarstvo definirano još u sklopu nacionalnih zakonodavstava, rekao je, ističući pritom poseban odnos policije i zaštitarskih služba kroz zakonsko definiranje ovlasti zaštitara i na području zaštite imovine i ljudi.
Ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić rekao je kako MUP pokušava u kontaktu sa sindikatima, poslodavcima i vladom naći najbolja zakonska rješenja za zaštitarsku djelatnost.
Istaknuo je da je broj zaštitara i policajaca u Hrvatskoj gotovo izjednačen te da obje službe imaju svoje mjesto u preveniranju kaznenih djela i zaštiti imovine i građana.
Istaknuo je da je i Hrvatska prošla razne oblike zakonskog rješavanja zaštitarske djelatnosti te da se zajedno sa socijalnim partnerima pokušavaju pronaći najbolja rješenja.
Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec rekao je kako se i u svijetu smanjuje broj policijskih službenika te da neke od njihovih ovlasti preuzimaju neke druge službe, pa tako i zaštitarske.
Po njegovu mišljenju, i ubuduće treba raditi tako da ta dva sustava, policijski i zaštitarski, ne djeluju odvojeno, nego već zajedno.
Posebice je istaknuo potrebu jasnog definiranja ovlasti, prava i obaveza zaštitarskih djelatnika te njihove edukacije i zakonske zaštite.
Na skupu su sudjelovali i predstavnici udruge poslodavaca zaštitarske djelatnosti u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca, gosti iz zemlje i inozemstva te predstavnici zaštitarskih tvrtaka koji su iznijeli mnoge prijedloge o tome kako što bolje zakonski i organizacijski regulirati zaštitarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj.
