Picula je naglasio kako se Hrvatska u ovom razdoblju članstva u EU, kao i druge zemlje članice, mora suočiti s tri vrste krize ili izazova, a to su financijska i gospodarska kriza, kriza okoliša, koju je nužno uzeti u obzir pri planiranju razvoja, te kriza porasta nasilja, uključujući međunarodne sukobe. Načini kojima se pokušava prevladati ta krizna stanja su nastavak neoliberalne politike kakva je na snazi u moćnijim zemljama EU-a, zatim jačanje modela autokratske države ili pak obnova socijaldemokracije kao europske povijesne vrijednosti. O tome će se odlučivati na sljedećim izborima za Europski parlament, ocijenio je.
Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika istaknuo je da Hrvatska premalo izdvaja za istraživanja i razvoj, samo 0,75 BDP-a, a prosjek zemalja EU-a je oko dva posto. Posljedice su smanjenje BDP-a, porast nezaposlenosti, umirovljenika i iseljavanje mladih, obrazovanih ljudi, rekao je. Dodao je da u svijesti istodobno raste broj znanstvenika i znanstvenih publikacija jer je uočeno da je znanost najbolji put ostvarenja razvoja. Zelenika je ocijenio da se Hrvatska mora mnogo brže mijenjati jer je prespora u prilagodbama suvremenom svijetu.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik riječke Gradske organizacije SDP-a rekao je da su mogućnosti razvoja Rijeke u visokospecijaliziranim proizvodima na temelju novih tehnologija. Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin kazao je da su ključne prednosti Rijeke geografski položaj u srcu Europe i kvalitetni ljudi. "Razvojne mogućnosti ovog kraja su farmaceutska industrija, zdravstveni turizam, obrazovna industrija, IT tehnologije", zaključio je Lučin.
