Prijedlogom ugovora, koji je proslijeđen na daljnji postupak Predsjedništvu BiH, utvrđena je mogućnost izručivanja vlastitih državljana u svrhu kaznenog progona ili provedbe kazne zatvora za kaznena djela korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca za koja je sukladno pravnom sustavu obje države-ugovornice propisana kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode u trajanju od četiri godine ili teža kazna.
Mogućnost uzajamnog izručenja predviđena je i u slučaju drugih teških kaznenih djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina i više. Kako se navodi u priopćenju objavljenom nakon sjednice Vijeća ministara BiH, odredbe predloženih ugovora ne bi se odnosile na kaznena djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao ni na djela počinjena prije potpisivanja ugovora.
Predsjedništvu BiH upućen je i prijedlog izmjena već postojećeg ugovora o izručenju s Makedonijom kojime je predviđena i mogućnost izručenja u slučajevima počinjenja kaznenih djela poput pranja novca. Prema ustavnim i zakonskim odredbama obiju država izručenje državljana do sada nije bilo moguće, a između BiH i Hrvatske postojao je samo sporazum o uzajamnom priznavanju i izvršenju pravomoćnih presuda.
Po toj osnovi osobe poput Branimira Glavaša koje su pravomoćno osuđene u Hrvatskoj a pobjegle su u BiH u toj su zemlji ipak morale odslužiti zatvorsku kaznu. Hrvatski sudovi u takvim slučajevima svoje presude dostavljaju bosanskohercegovačkim pravosudnim tijelima, a presude se potvrđuju na lokalnim sudovima, što je onda osnov za upućivanje na izdržavanje kazne.
