"Protuustavno je kad podzakonski akt dopunjuje ili mijenja nešto što je u zakonu ili kad je jedan pravni institut uređen s više zakona, opasno je kad jedan zakon mijenja odredbe drugog zakona, a opasne su i česte izmjene zakona. Primjerice, Zakon o pravima državnih dužnosnika mijenjan je 23 puta. Protuustavna su i vjerodostojna tumačenja zakona. Neka Sabor promijeni zakon, a ne da daje vjerodostojno tumačenje kojim retroaktivno mijenja zakon“, istaknuo je Barbić.
Kako bi se osigurala što veća pravna sigurnost, svako područje treba terminološki srediti i odrediti koji je propis glavni u nekom području, a ne raditi izuzetke, inače će se nered samo povećavati. Struka, smatra Barbić, mora biti uključena u izradu nekog zakona od početka do kraja, a politika treba samo davati smjernice. Podsjetio je da je pravna sigurnost temeljna pretpostavka sređenog života i djelovanja u svakoj sredini jer jamči primjereno ostvarenje i zaštitu prava i osobnih sloboda. Upozorio je da stanje u Hrvatskoj u tom pogledu nije zadovoljavajuće i da se time čak dovodi u pitanje potrebna razina zaštite prava i osobnih sloboda zajamčenih Ustavom.
Jedan od razloga pravne nesigurnosti je i opsežna prilagodba pravnog sustava europskoj pravnoj stečevini koja je dovela do nepreglednosti, nerazumljivosti propisa i nesnalaženja u njihovoj primjeni. "Čak 80 posto pravnog sustava svake članice EU-a je zahvaćeno europskom pravnom stečevinom i nijedna struka nije doživjela takve promjene kao pravna struka jer joj je instrumentarij u cijelosti promijenjen“, kazao je Barbić. Među problemima je spomenuo neusklađenost prijevoda europske pravne stečevine koja sadrži čak 150.000 stranica. "U šest godina angažirani su prevodioci odasvud i počeo je cirkus.
Tako se u zakonima spominju materijalne činjenice, a material na engleskom znači važan, ili klasificirani podaci, a clasified znači tajan. Prevodilo se doslovno, a unutar jednog zakona imamo dva različita termina za isti pojam. Također, imamo propise s ogromnim naslovima, a najduži ima čak 78 riječi", poručio je akademik. Upozorio je i na nepoštivanje stečenih prava koja su temelj pravne sigurnosti, a naglasio je i važnost permanentne edukacije za sve u pravnoj struci.
Uvodnu riječ na predavanju održao je predsjednik HAZU Zvonko Kusić koji je poručio da Akademija ne želi samo kritizirati, nego i dati smjernice kako treba raditi i pomoći da se iskristaliziraju stavovi utemeljeni na etičkim, stručnim i znanstvenim postavkama, priopćeno je iz HAZU.
