Nakon više od tri godine, europske su institucije u srijedu dogovorile bolju zaštitu štednih pologa zahvaljujući većim doprinosima banaka a ne poreznih obveznika. Nova pravila ne uključuju jedinstveni zaštitni fond, kako je ranije bilo planirano, jer se tomu protivi nekoliko članica na čelu s Njemačkom. Štedni polozi ostaju zaštićeni do 100.000 eura po štediši i banci kao i do sada, no nova će pravila bolje koordinirati način na koji vlade omogućuju isplatu tog novca. Mnoge države sada imaju slabo ili nikako financirane uvjete za osiguranje štednih pologa, koje mogu tražiti doprinos od banaka tek nakon isplate osiguranih štednih pologa, prenosi Financial Times.
Po dogovoru, banke će u nacionalne fondove za osiguranje štednih pologa kroz deset godina morati uplatiti 0,8 posto od iznosa osiguranih štednih pologa. One koje posluju s većim rizikom morat će platiti više. Banke će 70 posto iznosa u nacionalne fondove morati uplatiti u gotovini i na vrijeme, a 30 posto moći će odgoditi za iduću godinu, objavio je Europski parlament. Polozi će u slučaju propasti banke morati biti isplaćeni brže. Umjesto dosadašnjih 20 radnih dana, novac će morati biti isplaćen za 15 radnih dana 2019. te naposljetku za sedam dana do 2024. godine. "Ovo je dobar dan za porezne obveznike i štediše. Dodatno smo oslabili vezu između poreznih obveznika i banaka i štediše će novac moći dobiti brže", rekao je Peter Simon, glavni pregovarač Europskog parlamenta.
Nova pravila omogućit će i bolju informiranost štediša. "Nova direktiva će koristiti svim europskim građanima: ne samo da će njihova štednja biti bolje zaštićena, nego će imati i izbor najboljih štednih proizvoda u bilo kojoj članici EU-a i neće morati brinuti zbog razlika u razini zaštite", rekao je europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier. Direktiva će morati biti prenesena u nacionalna zakonodavstva u roku 12 mjeseci od njezina stupanja na snagu. Revizija europske direktive o osiguranju štednih pologa iz 1994., koja vrijedi za sve države članice EU-a, jedna je u nizu reformi na području financijskih usluga koje bi EU trebao usuglasiti do kraja godine.
Poboljšana pravila za zaštitu štednih pologa mogla bi biti začetak trećeg stupa bankovne unije, nakon jedinstvenog nadzora banaka pod okriljem Europske središnje banke (ECB), koji će postati operativan u studenome 2014., i jedinstvenog sustava za sanaciju i likvidaciju banaka, koji bi trebao zaživjeti 1. siječnja 2015. godine. Europske institucije postigle su prošli tjedan dogovor o direktivi o spašavanju i sanaciji banaka, prema kojoj će troškove sanacija banaka u poteškoćama snositi u prvom redu njihovi dioničari i vjerovnici (tzv. bail-in), a ne porezni obveznici (tzv. bail-out).
Direktiva će se primjenjivati u svih 28 članica EU-a, a predviđa da će se štedni polozi veći od 100.000 eura također moći koristiti za spašavanje banaka, ali tek nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti. To će se početi primjenjivati od početka 2016. godine. U sklopu jedinstvenog sustava za sanaciju i likvidaciju banaka, države članice morat će uspostaviti nacionalne fondove za sanaciju banaka, koje će također financirati same banke, a koji će kroz deset godina biti objedinjeni u zajednički sanacijski fond koji će na kraju raspolagati s oko 55 milijardi eura.
