Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić naglasila je kako se radi o zakonu koji se kod nas donosi prvi put, a cilj mu je zajamčiti pravo gluhim i gluhoslijepim osobama na korištenje hrvatskog znakovnog jezika i drugih sustava komunikacije koji odgovaraju njihovim individualnim potrebama. "Cilj je da svaka gluha i gluhoslijepa osoba ima pravo na stručnog komunikacijskog posrednika, koji će joj biti na raspolaganju u svim životnim situacijama, tijekom obrazovanja, informiranja te u svakodnevnoj komunikaciji", kazala je Opačić.
Iako je Ministarstvo socijalne politike i mladih u zadnje dvije godine gluhim i gluhoslijepim osobama osiguralo dodatnih 20 tumača znakovnog jezika, pa ih je danas ukupno 52, ministrica je svjesna da to ni izdaleka nije dovoljno da bi se zadovoljile potrebe oko 13.000 osoba sa oštećenjem sluha, kao i potrebe oko 1400 gluhoslijepih osoba. Uvjerena je ipak da će se u idućem razdoblju, uz pomoć sredstava iz Europskih fondova, gluhima i gluhoslijepima moći osigurati više tumača znakovnog jezika.
Prema prijedlogu, gluhe, gluhoslijepe i druge osobe s komunikacijskim potreškoćama imat će pravo izabrati sustav kumunikacije koji odgovara njihovim potrebama. Hrvatski znakovni jezik zakonom bi se trebao definirati kao izvorni jezik zajednice gluhih i gluhoslijepih osoba, samosvojni jezični sustav s vlastitim gramatičkim pravilima, te potpuno neovisan o jeziku čujuće većine.
Kao ostale sustave komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba prijedlog zakona predviđa simultanu znakovno-govornu komunikaciju, ručnu abecedu, titlovanje ili daktlilografiju, očitovanje govora s lica i usana, te pisanje po dlanu. Gluhim i gluhoslijepim osobama jamči se i pravo na stručnog komunikacijskog posrednika - osobu koja ima znanja i vještine u korištenju hrvatskog znakovnog jezika ili nekog drugog sredstava komunikacije za gluhe i gluhoslijepe.
