Po navodima u nedjeljnom Dnevniku HTV-a, uoči potpisivanja (prve izmjene) dioničarskog ugovora s hrvatskom Vladom (potpisanog krajem siječnja 2009. godine) predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi u dokumentu svojoj Upravi jasno ističe da MOL tim ugovorom preuzima potpunu kontrolu nad Inom. Hernadi se od nedavno u medijima spominje i kao osoba koja je dala mito bivšem premijeru Ivi Sanaderu od 10 milijuna eura kako bi Sanader MOL-u omogućio većinska upravljačka prava u Ini.
Početkom proteklog tjedna USKOK je potvrdio da je protiv Sanadera otvorena nova istraga zbog sumnje da je zloporabio položaj i ovlasti i primio mito. Prema neslužbenim informacijama mito od 10 milijuna eura primio je od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini. Iz MOL-a su to istog dana demantirali. U večerašnjem Dnevniku HTV-a rečeno je kako su u posjedu dokumenta mađarske strane, u kojem se vidi da MOL preuzima Inu. "MOL steče kontrolu nad poslovanjem i upravljačkim tijelima Ine", citira se iz predočenog dokumenta koji nosi oznaku "povjerljivo".
Pušteno je i objašnjenje pred potpisivanje ugovora bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca na sjednici Vlade da "mi naravno i dalje imamo 44 posto vlasništva i imamo znatan utjecaj na upravljanje" Inom. Naveo je da Nadzorni odbor ima devet članova, od toga MOL pet, Vlada tri i radnici jednog. U Upravi je šest članova, po tri daje MOL-a i Vlade. Tu su i izvršni direktori koje postavlja Uprava. Donose se i opaske tadašnjeg premijera Sanadera da Vlada predlaže i imenuje predsjednika Nadzornog odbora i šefa izvršnih direktora, a oni (MOL) predsjednika Uprave.
Međutim, navodi HTV, zaboravili su spomenuti ključnu stvar, a Hernadi svojoj Upravi nije, te se citira dio iz Hernadijevog pisma da "Uprava (Ine) donosi odluke običnom većinom, a u slučaju izjednačenog glasanja predsjednik Uprave ima odlučujući glas". Mađari nemaju većinski paket dionica, a imaju upravljačka prava, zaključuje HTV. To je sasvim neuobičajeno i nadamo se da će se ta situacija promijeniti, izjavio je s tim u vezi predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern. Hrvatska je Vlada, koja ima 44,84 posto Ininih dionica, početkom lipnja dala suglasnost za vođenje pregovora s MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine te je odredila svoje izaslanstvo za vođenje pregovora sa MOL-om.
Cilj je pregovora, kako je tada rečeno na sjednici Vlade, osigurati učinkovitiju realizaciju ciljeva iz ugovora, a posebno zadržavanje i jačanje nacionalne energetske stabilnosti, a ugovor je nužno izmijeniti i radi podržavanja ciljanih investicija u imovinsku masu, a koji, po mišljenju Vlade, nisu ostvareni. Inače, prvi dioničarski ugovor o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara zaključila je Vlada premijera Račana sredinom srpnja 2003. godine. Taj je ugovor predviđao da Uprava i Nadzorni odbor Ine imaju po sedam članova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana, a po dva MOL.
Prvu izmjenu i dopunu Ugovora o međusobnim odnosima kojom je utvrđena nova poslovodna struktura Ine Vlada i MOL potpisali su krajem siječnja 2009. godine. U međuvremenu je MOL, početkom rujna 2008., objavio javnu ponudu za preuzimanje Ine u kojoj je, po cijeni od 2.800 kuna po dionici, kupio 22,15 posto dionica, pa je sa s ranijih 25 posto plus jednu dionicu, stekao ukupno 47,155 posto Ininih dionica. Time je mađarska naftna kompanija postala najveći dioničar Ine, u kojoj Vlada RH ima 44,8355 posto. Promijenjeni odnos u strukturi temeljnog kapitala bio je i razlog zbog kojeg se pristupilo sklapanju Ugovora o izmjenama i dopunama ugovora iz 2003.
Tom prvom izmjenom dioničarskog ugovora iz siječnja 2009. broj članova Nadzornog odbora Ine povećan je sa sedam na devet pri čemu MOL-u pripada pet mjesta, Vladi tri i predstavnicima radnika jedno, a predsjednika NO-a određuje Vlada. Uprava Ine ima šest članova od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave. Novost je bila i uvođenje tijela izvršnih direktora čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave. Sredinom prosinca 2010. MOL je objavio opću ponudu za kupnju dionica Ine po cijeni od 2.800 kuna, u kojoj su mu mali dioničari ponudili 0,10 posto od ukupnog broja Ininih dionica, pa je MOL krajem siječnja ove godine imao ukupno 47,26 posto dionica Ine.
MOL je 17. svibnja ove godine objavio je i da je 1,6 posto dionica Ine predmet opcijskog sporazuma zaključenog od strane Mola, da je preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili na Zagrebačkoj burzi stekao ukupno 0,21 posto dionica Ine, te da na skrbničkim i podskrbničkim računima drži ukupno 47,47 posto Ininih dionica. Hanfa je pak 23. svibnja izvijestila da je protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji podnijela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu RH zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem i prijevare u gospodarskom poslovanju. Po rješenju Hanfa (od 18. svibnja), MOL je manipulirao tržištem na način da je općom ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i kasnije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine.
Također da je nakon završetka ponude kupovao dionice Ine po značajno višim cijenama (između 3.650 i 4.016,02 kuna po dionici), pa proizlazi kako je njegov osnovni cilj od početka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja opće ponude. Po nalogu Hanfe, dionicama Ine na Zagrebačkoj se burzi ne trguje od 28. travnja radi zaštite ulagača i osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja do okončanja postupka izvanrednog nadzora.(Hina)
