S prosječno 50 godina, kandidati lipanjskih europskih izbora najstariji su u četiri izborna ciklusa. Na izborima 2013. u prosjeku su imali 46 godina, godinu poslije 45, a 2019. godine 48 godina.
Najmlađi kandidat i kandidatkinja su sa liste Stranke Ivana Pernara, imaju po 19 godina i nisu poznati široj javnosti. Najstariju kandidatkinju, 83 su joj godine, ima stranka Zelena alternativa ORaH, a najstarijeg kandidata (80) Autohtona – Hrvatska stranka prava – Dražena Keleminca.
Od 300 kandidata samo je 29 mlađe od 30 godina, niti deset posto (9, 67), a starijih od 30 je 271 (90, 33 posto). Žena je manje (139) nego muškaraca (161), izraženo u postotcima odnos je 46, 3 posto naprema 53, 7 posto.
Na svim listama najmanje pet žena, odnosno muškaraca
Predlagatelji svih 25 pravovaljanih listi poštovali su načelo da njima muškarci i žene budu uravnoteženo zastupljeni, na svakoj je listi najmanje pet žena, odnosno muškaraca, pa se DIP ovoga puta neće morati baviti prijavama DORH-u i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, a posljedično nikome neće prijetiti kazna od 6. 636 eura.
Za 12 mjesta u Europskom parlamentu u nedjelju, 9. lipnja, u Hrvatskoj će se natjecati 25 lista, 23 stranačke i 2 nezavisne sa ukupno 300 kandidata. Listi je 8 manje nego 2019. godine, kada su se za naklonost birača natjecale 33, isti broj kao i 2014. godine, a manji nego 2013. kada je bilo 28 lista.
Izbori u lipnju bit će četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU, 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine, održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. godine.
Imenovano Etičko povjerenstvo za europske izbore
Ustavni sud RH imenovao je članove Etičkog povjerenstva koje će ocjenjivati ponašanje sudionika u izbornoj promidžbi i samim izborima za Europski parlament te provoditi izvanupravni nadzor izborne promidžbe.
Sastav mu je isti kao i Etičkog povjerenstva u izborima zastupnika za Hrvatski sabor, predsjednik Povjerenstva po položaju je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Velimir Neidhardt. Na prijedlog saborske većine iz 10. saziva Hrvatskog sabora imenovani su profesori Marko lvkošić s Pravnog fakulteta u Splitu, pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Interne klinike KBC Sestre milosrdnice Jasenka Markeljević i Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Na prijedlog oporbenih stranaka u Povjerenstvu su profesori Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Etičko povjerenstvo nestranačko je tijelo općepriznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. Prije početka izborne promidžbe Povjerenstvo donosi i objavljuje Izborni etički kodeks koji čine sustav pravila o ponašanju pojedinaca i političkih stranaka u izbornoj promidžbi i izbornom postupku. Prije nego donese Kodeks, Povjerenstvo o njemu traži mišljenje od parlamentarnih političkih stranaka.
