Građani bi tako umjesto 15 kuna plaćali 10 kuna za preglede, recepte i uputnice kod svog liječnika u primarnoj zaštiti (liječnika obiteljske medicine, ginekologije i stomatologa), ako nisu oslobođeni tog troška zbog plaćanja dopunskog osiguranja ili po nekoj drugoj zakonskoj osnovi. To će za građane značiti uštedu od 150 milijuna kuna, ističe premijerka Jadranka Kosor. Predložene su izmjene upućene u hitnu saborsku proceduru, a smanjenje participacije za 33 posto omogućili su i rezultati zdravstvene reforme, kaže ministar zdravstva Darko Milinović.
Pritom ističe kako je dug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u posljednje nešto više od dvije godine smanjen za dvije milijarde kuna i za prošlu se godinu očekuje pozitivna nula, a dug bolnica smanjen je za oko milijardu kuna, s 2,3 milijarde na oko 1,3 milijarde kuna. Racionalizacijom državnih bolnica u Zagrebu ušteđeno je 50 milijuna kuna, a ove se godine očekuje dodatnih 32 milijuna kuna, kazao je Milinović izražavajući i žaljenje što „SDP-ova Gradska skupština nije sudjelovala u tome“. Premijerka Kosor ističe kako su često svi odlučni za promjene, štednju, reforme, ali često to počinje i završava na riječima, a kada takvo što treba i napraviti onda ih to malo podupire. Govorili su da se radi o uštedi od 'pišljivih' 20 milijuna kuna, ali svaku uštedu i racionalizaciju treba poduprijeti, a 20 milijuna kuna treba zaraditi, kazala je.
Vlada je Saboru predložila i izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a kojima se trajanje obveznog rodiljnog dopusta produljuje sa 70 na 98 dana, uređuje prijenos prava s jednog na drugog roditelja koji nisu u jednakom radnopravnom statusu, regulira naknada za dodatni dopust kada ga koriste očevi, preciznije regulira rad u polovici radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te novi način izračuna naknade plaće za takav rad, itd.
Vlada je na sjednici dala i suglasnost na Statut Agencije za upravljanje državnom imovinom, koja bi s radom trebala početi početkom travnja, a suglasila se i s izmjenama plana gospodarenja otpadom od 2007. do 2015. godine koje predviđaju da dio tereta financiranja toga plana prijeđe sa županija na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a riječ je o ukupnom iznosu od oko 30 milijuna eura.
Naime, planom je predviđeno da u izradi projektno-tehničke dokumentacije, istražnih radova i dokumentacije za prijavu za sufinanciranje iz fondova EU taj Fond sudjeluje sa 60 posto, a županije sa 40 posto, no, kako županije to ne mogu izvršiti njihove bi obveze preuzeo Fond. Tako bi Fond te troškove preuzeo u cijelosti, a omogućuje se i da u stopostotnom iznosu financira sanaciju postojećih odlagališta. Izmjenama se također omogućuje i da Fond beskamatnim zajmovima pomogne županijama u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, odnosno otkupu zemljišta za centre za gospodarenje otpadom.
