"Poduprijeti tribunale i sudove znači poštivati, a ne dovoditi u pitanje njihovu neovisnost, nepristranost i integritet. To znači provoditi njihove odluke. I to znači štititi ih od onih koji ih pokušavaju potkopati zbog razloga koji imaju više veze s politikom nego pravdom", poručio je glavni tajnik UN-na na početku rasprave. Predsjednik Opće skupštine Jeremić rekao je da će "pomirenja doći kad sve strane u konfliktu budu spremne da kažu istinu jedne drugima". "Poštovanje svih žrtava je u središtu ovog pothvata i to je razlog zbog kojeg je od ključne važnosti da se osigura da se zločini ne poriču niti bizarno slave kao nacionalne pobjede", rekao je Jeremić koji je iskoristio svoje pravo sazivanja tematske sjednice, nezadovoljan oslobađajućim presudama Haškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i predsjedatelj predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u svojim su govorima prenijeli nezadovoljstvo radom ICTY-ja. Nikolić, koji je govorio više od pola sata, suđenja u Haagu usporedio je s inkvizicijom, optužio je Haški sud za pristranost prema srpskom narodu, Srbiji i srpskim optuženicima tvrdeći da postoji "atmosfera linča prema svemu što je srpsko" te da je taj sud "odmogao pomirenju" i da "selektivna pravda ne pridonosi miru i stabilnosti". "Možda je sve bila uvertira za otimanje Kosova", zaključio je. On se požalio da su srpski optuženici u Haagu osuđeni na ukupno 1.150 godina dok su predstavnici drugih naroda za zločine nad Srbima osuđeni na ukupno 50 godina. "Srbi se kao žrtve u djelatnostima haškog tribunala ne pojavljuju, tek samo u nekoliko slučajeva", kazao je Nikolić.
Srbija danas osjeća da je neopravdano davala legitimitet sudu, rekao je Nikolić dodajući da taj osjećaj nezadovoljenja pravde postoji kod srpskog naroda još od Drugog svjetskog rata kada je "u Jasenovcu ubijeno 700 tisuća" Srba, Židova i drugih. On je osudio haški sud i zbog neravnopravnosti strana u postupku te grubih povreda ljudskih prava okrivljenih, navodeći primjer lidera srpskih radikala Vojislava Šešelja koji je 11 godina u pritvoru bez presude, haške postupke usporedio je s inkvizicijom. On je govor iskoristio i kako bi sugerirao odgovornost velikih sila za zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Napao je i koncept udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj, po njemu, da se "ako ne neposredno, a ono posredno okrivi država i to u slučaju haških procesa samo Republika Srbija i Republika Srpska". "Politički lideri samo jedne strane došli su kao okrivljeni, a otišli kao krivi".
Za oslobađajuće presude u tri predmeta - "Gotovina i Markač", "Haradinaj" i "Naser Orić", koje su izazvale "egzaltiranost i trijumfalizam koji prijeti da se nekad u budućnosti ponovi" kazao je da predstavljaju "čvrstu potporu kulturi nekažnjavanja". Govor je iskoristio i da spomene da je na današnji dan formirana NDH i da ustvrdi kako su hrvatske snage na području Hrvatske prognale 300.000 Srba. Kritikama se pridružio i predsjedajući Predsjedništva BiH, njegov srpski član, Nebojša Radmanović. "Na određeni način mnogi u BiH nezadovoljni su njegovim radom i smatraju da nepravedno tretira njihove žrtve i kažnjava počinitelje samo iz njegova naroda", rekao je Radmanović ističući da vlada mišljenje da sud diskriminira srpski narod i da je on žrtva Haškog suda.
Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović, osvrćući se na prethodne govornike s prostora bivše Jugoslavije i izbor sudonika na panelima koji će se kasnije održati, među kojima je i Savo Štrbac iz Veritasa, poručio je kako se čini da istina i pravda nisu vrijednosti zbog kojih je debata organizirana, a o Nikolićevim tvrdnjama kazao je kako ne korespondiraju s činjenicama i da Hrvatska nije s njima suglasna. Vilović je poručio da je Hrvatska, iako nije uvijek bila zadovoljna procedurom i presudama, svo vrijeme surađivala i poštivala odluke i nikad nije dovodila sud u pitanje. "To očekujemo i od drugih". On je u ime Hrvatske podržao rad kaznenih tribunala i uspostavu Međunarodnog kaznenog suda kao jedno od najvećih civilizacijskih postignuća u 20. stoljeću.
Hrvatska je kao žrtva agresije podržala ICTY kao najbolji način za postizanja pravde, kazao je Vilović. Za raspravu koja bi se trebala nastaviti u četvrtak prijavljeno je gotovo 50 govornika među kojima nije nijedna članica Europske unije, kao ni SAD i Kanada koje su odlučile bojkotirati debate. Sva tri međunarodna kaznena suda, Međunarodni kazneni sud u Den Haagu, ICTY i Međunarodni kazneni suda za Ruandu odbili su sudjelovati u raspravi kao i niz međunarodnih udruga poput Human Rights Watcha zbog bojazni da će Jeremić tu priliku iskoristiti za napad na ICTY. Iako je Jeremić najavio skup kao raspravu na "visokoj razini" jedina dva predsjednika su ona BiH i Srbije, a jedina dva ministra su ministri pravosuđa Namibije i Ruande.
Ostale zemlje koje su se prijavile za raspravu predstavljene su na razini stalnih predstavnika pri UN-u ili njihovih zamjenika. Predstavnik Rusije Vitalij Čurkin kazao je kako međunarodni kazneni sudovi mogu dati doprinos pomirenju samo ako su nepristrani i depolitizirani. ICTY je tomu negativni primjer, kaže Čurkin i dodaje da on "ne predstavlja priču o uspjehu". Ruski predstavnik ocijenio je da je "nonšalantnost" kojom je donesena pravomoćna presuda Gotovina-Markač "šokantna". "Etničko čišćenje gurnuto je u stranu" i "pravda nije izvršena", kaže Čurkin koji smatra i da oslobađajuća presuda Ramushu Haradinaju predstavlja amnestiranje zločinačkog ponašanja jedne strane. "Vijeće sigurnosti mora pomoći ovom tijelu da se iz toga izvuče".
Predstavnik EU-a Thomas Mayr-Harting pak smatra da su sudovi za Jugoslaviju i Ruandu dali veliki doprinos miru i zatiranju kulture nekažnjivosti zločina te je u ime EU pružio snažnu potporu njihovu radu. Potpori radu međunarodnih kaznenih sudova pridružili su se i drugi sudionici rasprave od Kostarike od Turske.
