Izvršna direktorica Centra za ženske studije Rada Borić rekla je kako se mora znati što se skorim članstvom u Europskoj uniji dobiva, a što gubi te da je nužno čuti strana iskustva u rodnoj zaštiti. Kad je riječ o izborima, pozvala je sve stranke da poštuju rodnu ravnopravnost i poručila im da kolegice ne stavljaju na sam kraj izbornih lista jer tako imaju manje izgleda za izbor u Sabor.
Astrid Thors iz Švedske narodne stranke u Finskoj te zastupnica u finskome parlamentu govorila je o svojim iskustvima te je istaknula da su finske zastupnice bile prve žene izabrane u parlament još 1907., no i dalje im je potrebna ženska parlamentarna mreža. Iznijela je finska iskustva u zaštiti žena u društvu te u njihovoj borbi za političku ravnopravnost, pri čemu je istaknula potrebu edukacije djece od najranije dobi da muškarci i žene trebaju biti ravnopravni.
Podsjetila je da je Finska zemlja koja je u nedavnoj prošlosti imala dvije predsjednice vlade, a u sadašnjoj vladi žena je ministrica financija, što je u pravilu, kako je rekla, bio "muški resor". Istaknula je da EU nema jasnu strategiju o tome kako povećati političku zastupljenost žena i politiku rodne ravnopravnosti, dodajući da to nije lagan posao za sve zemlje Unije.
Sonja Lokar iz Slovenije, govoreći u ime Srednjoeuropske mreže za ravnopravnost spolova, naglasila je također da EU nema jasno definiranu strategiju ravnopravnosti spolova, dodajući da sve ovisi o zakonodavstvu zemalja članica. U izlaganju pod naslovom "Propuštena prilika ne može se vratiti" rekla je kako Europa "ima dobre parole, ali i niske standarde rodne ravnopravnosti i zaštite žena". Kao primjer navela je pitanje pobačaja, koji je u Irskoj i Poljskoj zabranjen, a u Sloveniji i nekim drugim državama dopušten.
Malo je zemalja dostiglo visoke standarde ravnopravnosti spolova poput, primjerice, skandinavskih zemalja, ocijenila je. Podsjetila je i na zajedničku jugoslavensku i socijalističku prošlost Hrvatske i Slovenije te dodala da je pri ulasku u EU potrebno ići s konkretnim zahtjevima i riješenom pravnom regulativnom rodne ravnopravnosti, za što je potreban zajednički rad stranaka, sindikata i civilnog društva.
Istaknula je da će se žene iz Hrvatske morati izboriti i za ravnopravnu zastupljenost u domaćim tijelima vlasti i za rodnu ravnopravnost na razini predstavljanja žena u europskim institucijama poput Europske komisije, parlamenta i sl. Skup je nastavljen stručnim raspravama o zastupljenosti žena u društvu i politici te predstavljanjima rodne politike u hrvatskome političkom životu.
