Središnja banka predlaže da se limit veže za omjer državnog duga i BDP-a. Ako je javni dug iskazan od udjelom u BDP-u manji od 60 posto i ne prekoračuje plafon određen propisima EU-a, novi dug države mogao bi, po prijedlogu Bundesbanka, dosegnuti do 1,4 posto BDP-a. Ako pak javni probije plafon od 60 posto BDP-a, novo zaduživanje države ne bi smjelo prekoračiti 0,9 posto BDP-a.
Izmijenjeni prijedlog osigurao bi vladi dodatnih 100 do 220 milijardi eura godišnje do kraja desetljeća, ovisno o omjeru duga i BDP-a. U 2023. javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 62,9 posto, prema podacima statističkog ureda, a u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 62,4 posto. Njemačko gospodarstvo blago se smanjilo u 2023. i u 2024. godini, a neki instituti predviđaju da bi se trend mogao nastaviti i u ovoj godini s obzirom na visoke cijene energije koje potkopavaju konkurentnost njemačkih proizvoda i na slabu potrošnju kućanstava.
