Oporba, koja je nakon glasovanja o Turudiću napustila sabornicu, prije toga je, na poziv Peđe Grbina (SDP), minutom šutnje odala počast hrvatskom pravosuđu. Pozivam vas da minutom šutnje odate počast pravosuđu kojem je zabijen zadnji čavao u lijes, izjavio je Grbin, pa se s kolegama uputio van sabornice praćen dobacivanjem „Vrati pare, Grbinu“!
Turudić je imenovan na četiri godine, a na čelu DORH-a zamijenit će Zlatu Hrvoj Šipek, aktualnu šeficu te institucije kojoj mandat istječe u svibnju. Imenovan je nakon procedure u kojoj su četvoricu kandidata za glavnog državnog odvjetnika saslušali saborski Odbor za pravosuđe i Vladino povjerenstvo u kojem su bili premijer i sedam ministara, a Vlada potom Saboru predložila Turudića uz ocjenu da je njegov program rada bio najkvalitetniji.
Protukandidati su mu bili odvjetnik Mladen Dragičević, aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, te zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner.
Kontroverzna poznanstva i velike presude
Turudić na novu dužnost dolazi uz žestoko protivljenje oporbe koja apostrofira njegova kontroverzna poznanstva s osobama poput Zdravka Mamića, koji se od hrvatskog pravosuđa sklonio u BiH, te bivše državne tajnice Josipe Pleslić (ex Rimac) koja je okrivljenica u postupku Vjetroelektrane. Prepiska Turudića i Rimac, koja je uoči saborskog odlučivanja o njegovu imenovanju dospjela u medije, ujedinila je oporbu u ocjeni da Turudić nije prikladan kandidat za čelno mjesto u DORH-u i da vladajući trebaju odustati od njegova izbora.
Najdalje je u protivljenju otišla stranka Možemo koja je zbog toga, sa skupinom članova stranke, simpatizerima i građanima probdjela noć na Trgu svetog Marka.Ivan Turudić (62) diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu kod mentora Zvonimira Šeparovića na temu međunarodnog terorizma, a dvije godine kasnije polaže i pravosudni ispit. Vježbenički staž je odradio na virovitičkom Općinskom sudu, na kojem 1991. postaje i sudac, a kasnije i njegovim predsjednikom. Bio je dragovoljac Domovinskog rata, a nakon što je Šeparović 1999. postao ministar pravosuđa, Turudić postaje njegovim pomoćnikom.
Nakon službovanja kao sudac virovitičkog Županijskog suda, Turudić odlazi 2000. godine na zagrebački Županijski sud gdje dvije godine radi kao istražni sudac, a idućih sedam kao sudac kaznenog odjela prvog stupnja.Od ožujka 2009. do kraja 2010. bio je predsjednik i sudac Odjela za Uskok zagrebačkog Županijskog suda, dok je dvije godine kasnije izabran za predsjednika Županijskog suda u Zagrebu. Na toj poziciji ostaje do 1. siječnja 2021. kada postaje sudac Visokog kaznenog suda, a do izbora predsjednika tog suda Željka Horvatovića upravo je Turudić slovio kao favorit.
Tijekom rada na zagrebačkom Županijskom sudu, Turudić je donio nepravomoćne osuđujuće presude protiv bivšeg premijera Ive Sanadera (HDZ) zbog uzimanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti, a nepravomoćno je osudio i bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca te bivšeg veleposlanika Nevena Juricu. Turudić je sudio i poduzetniku Hrvoju Petraču zbog otmice sina generala Vladimira Zagorca, kao i Mladenu Šlogaru zbog ubojstva Ivane Hodak, kćeri nekadašnje ministrice Ljerke Mintas Hodak i odvjetnika Zvonimira Hodaka.
Glasanje o Turudiću podijelilo saborsku desnicu
Dio saborske desnice u srijedu je bio za imenovanje Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom, dok su s druge strane mostovci i suverenisti taj čin oštro napali, ocijenivši da si je HDZ nanio ogromnu političku štetu uoči parlamentarnih izbora. Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) kazao je da od vladajućih nije čuo ni jedan argument zašto je Turudić izabran na čelo DORH-a. Očigledno je njegov glavni zadatak zaštita inicijala AP, on je vrlo usko povezan s HDZ-om i „htio ne htio” neke će stvari stavljati po strani kada to bude odgovaralo vladajućima, ustvrdio je Pavliček u izjavi novinarima u Saboru nakon glasovanja o Turudiću. „Ovo sve više liči na autokratske režime Afrike ili Azije nego na pravno uređene europske države”, dodao je.
Mlinarić opovrgava raskol u DP-u
Stipo Milnarić (Domovinski pokret) pojasnio je zašto je kod glasovanja njegov stranački kolega Stephen Nikola Bartulica bio suzdržan. „Biti suzdržan ili protiv potpuno je isto”, kazao je Mlinarić negirajući da u DP -u postoji raskol ili da Bartulica naginje prema HDZ-u. Mi smo htjeli poslati poruku da nemamo ništa osobno protiv Turudića, ali i da nećemo nasjesti na spinove s Pantovčaka i iz Banskih dvora, mi nismo ni za jedne ni za a druge,„DP nije za trgovački dogovor oko Turudića između HDZ-a i SDSS-a”, istaknuo je Mlinarić opisujući način izbora glavnog državnog odvjetnika kao nakaradan.
Suzdržan u glasovanju bio je i Boris Milošević (SDSS), a za Turudića ruke su digli još i oporbeni zastupnici Ante Prkačin (nekadašnji DP, a danas Hrvatsko bilo) i Milan Vrkljan (nekadašnji DP, a sada Pravedna Hrvatska). Milan Vrkljan kazao je da je glasao za Turudića poštujući odluku koju je prije par dana donijelo Predsjedništvo njegove stranke. „Mislim da je sudac Turudić jedan moralni i stručni autoritet što je pokazao svojim dosadašnjim radom”, rekao je. Njegove najveće odluke kao suca, dodao je, nisu ničim ideološki obilježene, osuđivao je „i lijeve i desne i gornje i donje”.
Vrkljan također negira da je njegov glas za Turudića poruka vladajućima uoči izbora. „Nikako. Mi smo uvijek bilo svoji, imamo svoj program, ovo je dio gdje su se naši interesi poklopili sa interesima vladajućih. "Prkačin je pak izjavio da je njemu važnija ideologija nego bilo što drugo. Turudić koji je od 1991. pokazao gdje pripada, prvo će se obračunati sa neprocesuiranim ratnim zločincima iz 1991., 1992., 1993, smatra . I on tvrdi da njegov glas nije poruka HDZ-u istaknuvši da s njima neće „hofirati” ni u izborima ni nakon izbora.
Mostovac Nino Raspudić komentirao je dvije dodatne ruke, rekavši kako se "danas vidjelo u kojem smislu može ići podebljanje vladajuće većine". Istaknuo je čuđenje da je Plenković sam sebi, HDZ-u i vladajućoj većini, kratko vrijeme prije izbora nanio "ovakvu političku štetu".
Njegov stranački kolega Nikola Grmoja izdvojio je dva razloga koja je ocijenio ključnim za Plenkovićevo inzistiranje na Turudiću, izdvojivši spašavanje Plenkovića i suradnika od kaznenog progona. Zekanović pozvao na objavu korespodencije Sauche i Milanovića"Cilj je zasutaviti da 300.000 poruka iz 'paklenog mobitela' Josipe Rimac izađe u javnost, zaustaviti da DORH i institucije postupaju na temelju tih poruka", rekao je Grmoja, uvjeren da je tu upetljan cijeli niz dužnosnika HDZ-a, ljudi iz pravosuđa i SOA-e. Kao drugi razlog naveo je slučaj ministrice Nine Obuljen Koržćinek, rekavši kako se Plenković pod svaku cijenu trudi da taj proces vodi DORH pod njegovom kontrolom, a ne ured europskog javnog tužitelja. "To su dva ključna razloga zašto se ide s Turudićem, a ova ideološka dimna zavjesa služi samo kako bi se podijelila javnost i prodalo se priču kako je Turudić čovjek koji će se obračunati s postkomunističkim strukturama", rekao je Grmoja.
Mostovcima je iz redova vladajuće većine odgovorio Hrvoje Zekanović. Poručio im je da su se odrekli svoje ideologie, te su spremni na suradnju s Možemo! i SDP-om. "Turudić će odgovarati svim onim kockastim domoljubima, kakav sam i ja, jer je pokazao u svom radu da štiti nacionalne interese, od Stepinca pa nadalje", rekao je Zekanović. Posebno je upozorio na, po njegovu mišljenju, dvostruka mjerila u društvu i na medije koji su objavili Turudićevu korespodenciju.Medije je pozvao da objave konačno i korespodenciju između Sauche i Milanovića, Lovrinčeviča i Grmoje te Dalije Orešković i Kovačevića."Neka se pobrinu da i to vidimo konačno", istaknuo je Zekanović.
