To znači da će sudac istrage moći odrediti, na zahtjev državnog odvjetnika, posebne dokazne radnje ako postoje osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela podmićivanja zastupnika. Izmjenama se propisuje i nova obveza policiji da obavještava žrtve o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu, a s obzirom, kako je objasnio ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan, na teškoće koje su uočene u praktičkoj primjeni odredbe o obavezi obavještavanja koju trenutno ima pritvorski nadzornik. Izmjenama se propisuje i novi datum stupanja na snagu odredbi kojima se uređuje obvezno tonsko snimanje rasprave i sadržaj zapisnika, odnosno ono se prolongira do 1. srpnja 2027.
U hitnu saborsku proceduru Vlada je sa sjednice uputila i dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kojom se predlaže kao spomendan propisati “3. svibnja - Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“. Taj se datum predlaže jer je 3. svibnja 1992. u Slavonskom Brodu ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero, od kojih je najmlađe imalo samo 20 mjeseci. “Taj je dan upamćen kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda”, istaknuo je Habijan predstavljajući dopunu zakona.
Tijekom Domovinskog rata, za vrijeme velikosrpske agresije, poginulo je više od 400 djece, a u Slavonskom Brodu 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave. Usvojen je i akcijski plan za administrativno rasterećenje građana za ovu godinu koji među inim sadrži, naveo je Habijan, pet vertikalnih mjera za administrativno rasterećenje građana u uslugama s najvećim opterećenjem kojima se planira rasterećenje od 27 posto (osobna iskaznica, osobna iskaznica za maloljetnike, vozačka dozvola, putovnica, europska kartica zdravstvenog osiguranja).
Donacija Caritasu pred Uskrs
Vlada je donijela i odluku, temeljem zamolbe Hrvatskog Caritasa, o dodjeli jednokratne pomoći kroz donaciju proizvoda iz strateških robnih zaliha za potrebe najsiromašnijih stanovnika u protuvrijednosti oko milijun eura. Caritas će prije Uskrsa, u suradnji s katoličkim, pravoslavnim i islamskim humanitarnim organizacijama, tu robnu pomoć podijeliti najugroženijim korisnicima.
Donesena je i odluka o upućivanju razvojno-humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine u iznosu od milijun eura jednokratnom uplatom Svjetskom programu za hranu (WFP) kao provedbenom partneru inicijative "Žito iz Ukrajine". U sklopu te inicijative države koje u njoj sudjeluju izravno kupuju poljoprivredne proizvode od ukrajinskih proizvođača i "koridorom solidarnosti" transportiraju ih zemljama koje se suočavaju s nestašicom hrane ili gladi.
Milijun eura za nove strateške projekte vezane uz Hrvate izvan RH
Za realizaciju triju projekata, koje je Vlada na sjednici u srijedu proglasila od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u ovoj će se godini osigurati ukupno 1.050.000 eura. Prvi je projekt, vrijedan 500.000 eura, “Izgradnja Trga 106. brigade HVO-a Orašje“, čime će se odati počast i sjećanje na branitelje koji su u Domovinskom ratu obranili grad Orašje, Posavinu i taj dio Bosne i Hercegovine.
Za izgradnju Pastoralno-edukacijskog centra “Sv. Ivan XXIII.” u Čapljini, čija je izgradnja predviđena do 2028., izdvojit će se također 500.000 eura, kako bi se osigurao prostor za susrete, edukaciju, duhovne aktivnosti te stvaranje novih kreativnih i kulturnih sadržaja.
Treći je projekt, za koji će se izdvojiti 50.000 eura, potpora dvomjesečniku “Hrvatski glasnik“, kao jedinom tiskanom glasilu na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori koji izlazi 20 godina.
Za vrtiće u Subotici i Tavankutu dodatnih 400.000 eura
Vlada je donijela i odluku o nastavku potpore projektu od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske "Rasti gdje si posijan – vrtići na hrvatskom jeziku: izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija" za koji će se u ovoj godini osigurati 400.000 eura.
Projektom je predviđena obnova i dogradnja dječjih vrtića “Marija Petković – Sunčica“ u Subotici „Anđeli čuvari“ u Tavankutu i “Marija Petković – Biser“ u Subotici. Taj je projekt Vlada 2023. proglasila projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan RH za što je tada osigurano 960.000 eura, a u međuvremenu je došlo do dodatnih nepredviđenih troškova izgradnje.
Donesena je i odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za ovu godinu. Ono će razmotriti sve programe i projekte pristigle na javni natječaj te Vladi predložiti način raspodjele sredstava, a ukupno je u ovoj godini za tu svrhu osigurano 9,5 milijuna eura na poziciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
