Izvješće ima 60 tema i 158 preporuka. Što se tiče provedbi preporuka iz prethodnih izvješća 61 posto preporuka je provedeno ili je u provedbi, a 36 posto preporuka nije provedeno.
U 2024. godini Ured pučke pravobraniteljice postupio je u ukupno 6404 predmeta, od kojih je 4921 predmet otvoren po pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu (77 posto), dok se 1268 predmeta odnosilo na opće inicijative što uključuje mišljenja na prijedloge zakona ili obilaske (20 posto) te 215 na uredsko poslovanje (3 posto).
Od ukupnog broja predmeta po kojima se postupalo lani su otvorena 4942 nova predmeta, što je 2,81 posto više u odnosu na 2023., dok su 1462 predmeta podnesena iz prethodnih godina. Od ukupnog broja predmeta otvorenih u 2024. po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu otvorena su 3716 nova predmeta, općih inicijativa bilo je 1011, a 215 predmeta je otvoreno za uredsko poslovanje.
Velika većina prijedloga iz mišljenja pučke pravobraniteljice u javnim savjetovanjima, što je u 2024. godini uključivalo detaljne komentare na 50 zakona i drugih propisa te strateških dokumenata, nije prihvaćena ili je primljena na znanje. "Njihovo neprihvaćanje u toliko značajnoj mjeri propuštena je prilika unaprjeđenja zaštite prava građana", istaknula je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Najveći broj novotvorenih predmeta lani po pravnim područjima najviše je bilo po pitanju diskriminacije (420 novih predmeta), kršenje prava na zdravlje((394), kršenje prava vezano uz pravo na rad (327), gospodarstvo i obrt (358), komunalne djelatnosti (219), imovinsko pravni odnosi (214), socijalna skrb (204).
Goruća područja su zdravstvo i socijalna skrb
"Po pitanju ljudskih prava i jednakosti lani nije napravljen značajan korak naprijed. Građani se svaki dan bore s teškim, sustavnim problemima i to je neprihvatljivo", rekla je Pravobraniteljica. Kao goruća područja izdvojila je zdravstvo i socijalnu skrb iako je u području zdravstva ove godine za razliku od prethodnih na tom području bilo manje pritužbi građana. Ali kako je istaknula Pravobraniteljica u segmentu zdravlja i socijalne skrbi posebno brinu problemi starijih osoba kao i siromaštvo te skupine te problemi beskućnika.
Pravobraniteljica je rekla da tijekom obilazaka, posjećuju i zatvore, i kaznionice, psihijatrijske bolnice. "Od različitih obilazaka, jedan koji bih istaknula za 2024. godinu koji je zbilja bio dramatičan, je obilazak doma u Gospiću u kojem smo zabilježili nečovječno postupanje. Tu smo vidjeli neadekvatnu brigu prema nepokretnim korisnicima, starijim osobama koje su ležale u krevetima mokrim od urina i fekalija, s pelenama po podu, nezaštićenim ranama nakon operacija", navela je.
Kao drugo izdvojila je porast neprihvatljivog govora i govora mržnje, antimanjinske retorike, što se može povezati s tri izborna ciklusa. Treće su izazovi za vladavine prava - pitanje percepcije pravosuđa, ugroženih novinarskih sloboda, otežanog rada branitelja ljudskih prava i nisko povjerenje u institucije i kao četvrto prenapučenost zatvora koja je u 2024. dosegla dramatične razmjere. "U prvih sedam mjeseci bilo je 160 žrtava napada na temelju diskriminacije, što je dvostruku više nego 2023. kada ih je bilo 83. Te žrtve dolaze iz Indije, Pakistana, Bangladeša i drugih zemalja."
Navela je i da je popunjenost zatvora dosegla maksimum te da su zatvori u Karlovcu i Zadru imali popunjenost iznad 200 posto. "Kao i prošlih godina zatvorenici su se najviše žalili na zdravstvenu zaštitu i smještaj. Jedan je zatvorenik koji nam se obratio 16 mjeseci je čekao na zubara", rekla je.
Sabor još nije raspravio izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu. Dodala je da je bilo i nekih pozitivnih pomaka te je istaknula područje stanovanja gdje je po prvi puta donesen opsežan strateški dokument za nacionalni plan stambene politike uz napomenu da još uvijek nema adekvatnih strateških dokumenta odnosno migracijske i integracijske politike.
Kao posebno važno Pravobraniteljica je naglasila da u trenutku predaje ovog Izvješća, za 2024. godinu, Hrvatski sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu. Nije raspravljeno ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize”, koje je pučka pravobraniteljica predala 2022. godine.
"Pri tome, Vlada RH još uvijek nije usvojila mišljenje na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, bez kojeg nije niti moguća rasprava na plenarnoj sjednici. Izvješće pučke pravobraniteljice pri tome nije izvješće o radu institucije, kao što su to u pravilu izvješća brojnih institucija koja se podnose Hrvatskom saboru, već je primarno ocjena stanja ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj", navela je.
