Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da bi, prema prijedlogu, porez na nekretnine iznosio od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza. U odnosu na prvo čitanje, dodana je odredba prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje domaćinu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje.
Obveznikom poreza na nekretnine postaje i Republika Hrvatska, u skladu s propisanim kriterijima. Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripalo bi prema današnjem prijedlogu 80, a županiji 20 % prihoda od poreza na nekretnine. U odnosu na prvo čitanje promijenjeni su i prijedlozi raspona paušalnog poreza na dohodak tako da su predložene niže donje granice, pa sadašnji rasponi iznose za prvu zonu od 100 do 300, za drugu zonu 70 do 200, za treću zonu 30 do 150, za četvrtu i nultu 20 do 100 eura.
Što se tiče izmjena porezna na dohodak, predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane i članove invalidnost, kao i iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka.
Kada je riječ o poticanju povratka iseljenika, predložena je mjera oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Kod poreza na dodanu vrijednost, podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura.
Što se tiče izmjena Zakona o doprinosima, u odnosu na prvo čitanje redefinirana je postojeća olakšica za prvo zapošljavanje. Novu redefiniranu olakšicu mogu koristiti poslodavci za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme. Vlada pritom naglašava da upisan staž neće biti zapreka za korištenje te olakšice, kao i da se nijedno stečeno pravo neće smanjiti niti oduzeti.
Zastupnici će raspraviti konačni prijedlog izmjena Zakona o poljoprivredi kojim se propisuju načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi u slučaju sumnje na prijevaru primatelja potpora iz europskih fondova, kako bi se suzbile takve prijevare.
