Materijali za edukacije - podsjetnici, prilozi i vezani kratki webinari, dostupni su na mrežnoj stranici DIP-a. O važnosti biračkih odbora, koji se određuju za svako biračko mjesto, kojih će na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj i inozemstvu biti ukupno 6.755, govori potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić. „Birački odbori na dan izbora provode glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja na biračkim mjestima te stoga čine jednu od najvažnijih karika u izbornom procesu bez koje se izbori ne bi mogli provesti“, ističe potpredsjednica DIP-a.
Svaki birački odbor ima šest članova, predsjednika i dva člana te njihove zamjenike. Prema zakonu iz 1992., na predsjedničkim izborima birački su odbori nestranački. U Hrvatskoj ih imenuju općinska i gradska te izborno povjerenstvo Grada Zagreba, a u inozemstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, DIP.
U Hrvatskoj će se na izbornu nedjelju otvoriti 6 527 redovnih biračkih mjesta i 123 posebna, od čega 89 za birače u ustanovama socijalne skrbi, 20 za zatvorenike te 14 za pomorce. U inozemstvu će se glasovati na 105 biračkih mjesta, u 38 država.
Poznata je i naknada koju će za svoj rad dobiti članovi biračkih odbora. U Hrvatskoj, predsjednik i njegov zamjenik dobit će po 80 eura neto, a članovi i njihovi zamjenici po 60 eura neto. Isti iznos vrijedi i za biračke odbore u inozemstvu, a bude li se o predsjedniku Republike odlučivalo u drugom krugu, isti iznos naknade birački će odbori dobiti i za taj krug.
Osam je kandidata na izborima za predsjednika Republike: Miro Bulj (Most), nezavisni Tomislav Jonjić, Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (Domino), Zoran Milanović (SDP i partneri), Dragan Primorac (HDZ i partneri), te nezavisni Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo.
