Kako stoji u sažetku HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza broj 12, gospodarske posljedice ruske invazije na Ukrajinu praćene nastavkom rasta cijena energenata i sirovina te dodatnim narušavanjem globalnih lanaca opskrbe do sada nisu ozbiljnije naštetile izgledima rasta za hrvatsko gospodarstvo.
No, nepovoljne globalne okolnosti uz izražene inflacijske pritiske ipak bi se mogle više odraziti na domaća gospodarska kretanja u 2023., kada se očekuje usporavanje rasta domaće realne aktivnosti na 2,5 posto.
Pritom, ocjenjuje se da su u projekcijskom razdoblju rizici i dalje naglašeni, kao i da pretežu rizici koji bi se mogli negativno odraziti na gospodarski rast. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2022. mogla znatno ubrzati, na 9,4 posto, prije svega kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina. Na domaćem tržištu, ističu iz HNB-a, i dalje najsnažnije rastu cijene energije i hrane, ali se postupno ubrzava i rast cijena ostalih dobara i usluga.
U 2023. se prognozira usporavanje rasta svih glavnih potkomponenti inflacije, a posljedično i ukupne inflacije, na 4,6 posto. No takva projekcija pretpostavlja, između ostaloga, najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, napominju iz središnje banke.
