Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je, naime, u ponedjeljak u javnu raspravu uputilo obrazac prethodne procjene za prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, a primjedbe se zaprimaju do 20. srpnja. U tom obrascu prethodne procjene daje se okvir promjena koje idu prema demotiviranju tzv. profesionalnih žalitelja, dok će potpuniji detalji biti poznati kada i sam prijedloga zakonskih izmjena bude upućen u e-Savjetovanje.
Uvodi se e-žalba kao obvezna
Prijedlog je Ministarstva da se zakonskim izmjenama uvede e-žalba kao obvezan, odnosno jedini (isključivi) način izjavljivanja žalbe kako bi se skratio sam žalbeni postupak. Pritom se podsjeća da je trenutno e-žalba mogućnost, ali ne i obveza. No, praksa je pokazala da izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave elektroničkim sredstvima komunikacije, koristeći povezane sustave Elektroničkog oglasnika javne nabave i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), doprinosi učinkovitosti jer skraćuje sam žalbeni postupak. Žalbama se želi dobiti na vremenu i produljiti postupak.
Veliki problem javnih nabava, posebice kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima, kao što su cestovni ili željeznički projekti i sl., su žalbe, koje se mogu izjaviti u svakoj pojedinoj fazi postupka (npr. na sadržaj ili izmjenu dokumentacije o nabavi, na odluke naručitelja i sl.). Tako prema važećem zakonu pravodobna žalba na dokumentaciju zaustavlja postupak javne nabave. Međutim, postupak se zaustavlja i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi dok DKOM ne odluči o žalbi. Naručitelji su obavezni po završetku žalbenog postupka produžiti rok za dostavu ponuda, čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu da izjavljivanjem žalbi izvan zakonom propisanih rokova (nepravodobnih žalbi) zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način odugovlače postupke javne nabave, što predstavlja osobit problem u postupcima javne nabave koji su financirani iz EU fondova zbog očuvanja rokova koji su određeni za povlačenje predmetnih sredstava, zamjećuje i Ministarstvo. "Praksa Državne komisije pokazuje učestale žalbene predmete pojedinih žalitelja, koji vješto koristeći važeće zakonske odredbe, izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući Državnu komisiju da traži uređenje žalbe u tom dijelu. Žalitelji na taj način dobivaju na vremenu odnosno praktički produljuju žalbeni postupak, a time i sam postupak javne nabave", ističu iz resora gospodarstva.
Praksa je, dodaju, pokazala da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju važeće zakonske odredbe, kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave i odgodili otvaranje ponuda.Potkrepljuju to i podacima iz izvješća o radu DKOM-a u 2019. godini, kada su zaprimljene 1.194 žalbe u vezi javne nabave. Od toga je 385 žalbi ili gotovo trećina (32 posto) bilo na dokumentaciju o nabavi, a sama je Komisija u izviješću navela kako je to u velikoj mjeri i "zbog jedinstvene naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5.000 kuna, neovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave". DKOM je 2019. usvojio 519 žalbi, od čega na dokumentaciju otpada 135 ili 26,01 posto.Tijekom 2019. uočen je i porast broja odbačenih žalbi na dokumentaciju o nabavi (najvećim dijelom zbog nepravodobnosti te ne plaćanja žalbene naknade) - više od 42 posto žalbi koje su izjavljene u toj fazi postupka završi odbačajem ili obustavom postupka.
Stoga u Ministarstvu smatraju da je, radi sprječavanja mogućnosti da se izjavljivanjem žalbe na dokumentaciju zaustavi postupak javne nabave bez stvarne namjere za ostvarivanjem pravne zaštite, potrebno zakonskim izmjenama omogućiti naručiteljima da postupak nabave ne zaustavljaju, odnosno da javno otvaranje ponuda ne odgađaju u slučaju da je izjavljena žalba očito nepravodobna. Smatraju i da je potrebno osigurati da izjavljene žalbe obvezno sadrže žalbene navode. Određeni žalitelji "zaboravljaju" taj temeljni dio žalbe i na taj način praktički produljuju rok za izjavljivanje žalbe, trajanje žalbenog postupka, a samim time i postupka javne nabave, ističu iz Ministarstva, za što navode i primjer jednog žalitelja koji je u 2020. ukupno izjavio 21 žalbu od čega njih 18 bez žalbenog navoda. Uz to, uočeno je i da se velik broj žalbi izjavljuje neposredno pred otvaranje ponuda, 0-4 dana prije otvaranja ponuda. Te žalbe iznimno rijetko završavaju usvajanjem (svega u 13,9 posto slučajeva), dok ih čak 69,7 posto završava odbačajem ili obustavom postupka (najvećim dijelom radi nepravodobnosti i ne plaćanja naknade za pokretanje žalbenog postupka). Stoga će se predložiti da se žalba koja ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje) može odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe u tom dijelu.
Žalbene naknade - ravnoteža procijenjene vrijednosti i prava na pristup žalbi
Također, predložit će se i uređenje iznosa žalbenih naknada "na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi", najavljuje Ministarstvo, koje u obrascu prethodne procjene ne precizira što bi to konkretno značilo i kako bi se konkretno uredilo. "Obveznim uvođenjem žalbenih navoda kao dijela žalbe te visina žalbene naknade koja je u ravnoteži između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi, onemogućiti će se zlouporaba prava na žalbu i ubrzati će se žalbeni postupak. Žalitelji neće imati prostora za naknadno sastavljanje i dostavljanje žalbenih navoda. Tako će se pridonijeti učinkovitosti, transparentnosti i načelu jednakog tretmana", obrazlažu iz Ministarstva gospodarstva.
