“Naša je ambicija pojednostaviti pravila, smanjiti opterećenje i potaknuti konkurentnost, prosperitet i otpornost u EU-u”, rekao je povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost Maroš Šefčovič koji je predstavio program na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Šefčovič je najavio da će Komisija predložiti pojednostavljenje “bez presedana” kako bi potaknula inovacije i rast. “Ne možemo nastaviti kao što smo do sada radili”, rekao je Šefčovič. Komisija predviđa do kraja ovoga mjeseca objaviti prijedlog plana za čistu industriju, što je predviđeno u kompasu konkurentnosti koji je predstavljen prošli mjesec.
Plan za čistu industriju neka je vrsta Europskog zelenog plana 2.0 koji bi trebao objediniti zaštitu klime i industrijsku politiku. Šefčovič je najavio od ukupno 51 inicijative koje Komisija planira za ovu godinu biti usmjereno na pojednostavljenje. To uključuje tri tzv. omnibus zakonska paketa za smanjenje birokracije u različitim područjima.
Komisija će predložiti povlačenje 37 zakonskih prijedloga i ukidanje četiri već donesena zakonska akta. Jedan od najvažnijih prijedloga Komisija će objaviti u srpnju. Riječ je o prijedlogu sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2028.-2034. tzv. Višegodišnji financijski okvir. Komisija najavljuje dubinsku reformu dosadašnje strukture europskog proračuna.
Umjesto dosadašnjih 50-ak programa Komisija će predložiti tri glavna fonda. Jedan od njih uključuje nacionalni plan za svaki zemlju članicu, koji će uključivati reforme i investicije. U tim planovima bila bi sredstva za poljoprivredu i koheziju. Drugi će biti fond za konkurentnost iz kojeg će se poticati investicije i zajednički projekti. Treći fond bit će namijenjen za vanjsku politiku.
U raspravi koja je u slijedila zastupnici desnog centra iz Europske pučke stranke su podržali predstavljeni program rada. Socijalisti i demokrati su istaknuli da podržavaju pojednostavljenje i smanjenje birokracije, ali ne i deregulaciju i poništavanje progresivnih politika koje se stvarane desetljećima.
Desnica za deregulaciju
Zastupnici iz krajnje desnih skupina tražili su masovnu deregulaciju i odustajanje od Zelenog plana dok su Zeleni upozorili da pojednostavljenje ne smije voditi poništavanju Zelenog plana. U raspravi su od hrvatskih eurozastupnika sudjelovali HDZ-ovi Željana Zovko, Karlo Ressler i Tomislav Sokol, te Gordan Bosanac iz Zelenih.
Sokol je ocijenio da je Komisija "sada na pravom tragu". "Predugo smo bili prisiljeni na kompromise s iracionalnim zelenim politikama koje su nas u praksi dovele do ubrzane deindustrijalizacije EU. Zaštita okoliša DA, ali na inteligentan način koji jača našu sigurnost i gospodarstvo, umjesto da ih ugrožava", smatra Sokol.
"Nadam se da će provedba Programa rada Komisije zrcaliti ideju probuđene Europe koja će nam omogućiti da dostignemo naše globalne suparnike, da po načelu 'Europa prva' zaštitimo svoje geostrateške interese i učinimo Europu privlačnom za ulaganja", poručio je HDZ-ov europarlamentarac.
Željana Zovko je rekla da bi kao prioritete željela plan snaženja europske obrane i sigurnosti koji bi uključivao i snaženje europskog stupa NATO-a, translantske suradnje i suradnje s Ujedinjenim Kraljevstvom. "Druga pitanje koje želim istaknuti je Novi pakt za Mediteran koji će graditi sveobuhvatno partnerstvo na područjima od zajedničkog interesa i ništa drugo i ništa više – nema financiranja NVO-a koji će živjeti od salonske politike" nastavila je.
Zovko je svoje izlaganje zaključila ocjenom da je najvažnija tema rada Komisije jačanje konkurentnosti EU-a. Ressler je istaknuo kako su okolnosti u kojima radi ova Komisija "daleko od onih prije pet godina". "Stoga, ni Komisija ne može nastaviti po starim, ustaljenim obrascima. Vrijeme je za odlučnost, novu dinamiku u radu i opipljive rezultate", poručio je i dodao kako "Europa nema vremena za naklapanja i lamentacije".
"Poduzeća i građani guše se pod teretom visokih troškova i birokratskih besmislica. Ako želimo jaču Europu, moramo rasteretiti one koji stvaraju vrijednost. Smanjenje administrativnih prepreka za 25% – da, i to ne samo na papiru, već u stvarnom životu. To znači i manje dogmatizma kod zelenih politika, brže dozvole za industrijske projekte i pravila koja pomažu, a ne sputavaju", rekao je Ressler uz ocjenu kako plan rada Komsije ide u dobrom smjeru.
Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni) upozorio je da u konačnom dokumentu Komisije nedostaje "Europski plan pristupačne stanogradnje" koji se nalazio u nacrtima plana rada. "Ovo je zaista šokantno jer mislim da smo se složili, ovaj Dom i Komisija, da se suočavamo sa stambenom krizom", rekao je Bosanac i zatražio od Komisije da na "sljedećem kolegiju preispita ovu ideju i da se plan pristupačne stanogradnje vrati u program rada Komisije, jer je to nešto što moramo učiniti da zaštitimo socijalnu Europu".
