"Našli smo se na prvom udaru krize koju nismo stvorili, krize koja prijeti našem samom opstanku", rekao je Ralph Regenvanu, posebni izaslanik te pacifičke državice na ročištu Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Hagu. Na ICJ-u je danas počelo ročište bez presedana na kojem se bi se trebale donijeti pravne smjernice za zaštitu planeta protiv klimatskih promjena i pomoć ranjivim zemljama u borbi protiv razarajućeg utjecaja promjene klime.
Regenavu ističe da je potreban hitan odgovor na klimatske promjene koji bi trebao postati dio muđunarodnog prava, umjesto da ovisi o politici. Vanuatu, jedna od malih otočnih država koje su pokrenule napore da ICJ donese tzv. savjetodavno mišljenje, prva je od više od 100 zemalja i međunarodnih udruga koje će iznijeti svoje stajalište o tom pitanju tijekom dvotjednog zasjedanja suda.
Ročište u Palači mira dolazi nekoliko dana nakon ogorčene bitke za ispregovarani klimatski sporazum na samitu COP29 u Azerbejdžanu. Izaslanici COP29 složili su se 24. studenoga da će do sredine idućeg desetljeća osigurati godišnje 1,3 bilijuna dolara siromašnijim zemljama kako bi im pomogli u borbi protiv klimatskih promjena, od čega će oko 300 milijardi dolara doći od bogatih, industrijaliziranih zemalja. Regenvanu je pozvao sud da presudi da su države koje desetljećima ispuštaju stakleničke plinove odgovorne za golemu štetu nanesenu narodu Vanuatua te da moraju platiti štetu. Savjetodavna mišljenja ICJ-a nisu obvezujuća, ali su pravno i politički važna.
Stručnjaci smatraju da bi mišljenje suda moglo utjecati na parnice vezane uz klimatske promjene pokrenute na sudovima od Europe do Latinske Amerike. Sud će saslušati i mišljenja dvoje vodećih zagađivača, Kine i SAD-a, te skupinu proizvođača nafte OPEC. Ročište traje do 13. prosinca, a mišljenje suda se očekuje 2025. Opća skupština UN-a je prošle godine usvojila rezoluciju kojom je sucima uputila na razmatranje dva ključna pitanja: koje obveze prema međunarodnom zakonu imaju zemlju po pitanju zaštite klimatskog sustava od zagađenja emisijama stakleničkih plinova i koje bi bile pravne posljedice kada države svojim djelovanjem i nedjelovanjem značajno naštete klimatskom sustavu planeta i ostalom okolišu.
