Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a razgovarali su u četvrtak u Luxembourgu o tome kako poboljšati sustav vraćanja nelegalnih migranata. Pitanje vraćanja nezakonitih migranata veliki je problem za EU. Prema podacima Eurostata u 2023. godini 484,160 državljana trećih zemalja dobilo je nalog da napuste EU, od čega ih se samo 91,465 (18,9 posto) stvarno vratilo.
Belgijska državna tajnica Annelies Verlinden rekla je je vraćanje nelegalnih migranata najslabija karika u upravljanju migracijama, a lanac je snažan koliko je snažna njegova najslabija karika. “Rekao bih da nije realno očekivati da će se kraja mandata ove Komisije donijeti jedna tako strateški važna odluka, ali velika je stvar da manje više postoji konsenzus svih država članica o važnosti toga pitanja”, rekao je Božinović. Pitanje vraćanja nelegalnih migranta regulirano je direktivom donesenom još 2008. godine. Komisija je 2018. predložila novu direktivu, o čemu su države članice 2019. godine postigle suglasnost, ali je to zapelo u Europskom parlamentu, koji još uvijek nije definirao svoje stajalište o tome. Međutim, većina zemalja članica danas smatra da je taj dogovor od prije pet godina zastario, da bi Komisija trebala povući svoj zakonodavni prijedlog i izići s novim.
Božinović je rekao da je Hrvatska prošle godine vratila oko 6800 migranata, od čega polovica u postupku readmisije, a druga polovica je prisilno udaljena. Ove godine vraćeno je oko 5,5 tisuća i do kraja godine će vjerojatno ta brojka dosegnuti prošlogodišnju. Božinović kaže da se raspoloženje u državama članicama u odnosu na migracije znatno promijenilo u odnosu na početak mandata sadašnje Komisije prije pet godina. “Danas su svi, a to traje već neko vrijeme, govorili o pitanjima sigurnosti, što je glavno pitanje koje dominira političkom scenom u puno država Europske unije od Njemačke i Francuske, dakle ovih velikih do manjih država”, rekao je Božinović. “Nama je od početka bilo jasno da pristup prema kojem svi koji to žele mogu doći u Europsku uniju nije dugoročno održiv”, rekao je Božinović dodajući da Hrvatska ima politiku u kojoj se u retorici i u postupanju, prije svega, granične policije, nema što bitno mijenjati.
Ministar Božinović kaže da je Hrvatska godinama zagovarala i koncept sigurnih trećih zemalja, o čemu danas govori sve više država i da će se vrlo brzo naći na dnevnom redu na razini EU-a. EU traži inovativna rješenja, između ostaloga, postoji ideja da se tražitelji azila čiji je zahtjev odbijen šalju u prihvatne centre izvan EU-a, odakle bi čekali na vraćanje u zemlje podrijetla. Međutim, tu se postavlja problem pronalaska trećih zemalja koje bi ih bile voljne primiti.
Ministri su također razgovarali o funkcioniranju šengenskog prostora, koji je pod sve većim pritiskom jer već osam država članica provode neku vrstu kontrola na unutarnjim granicama. Božinović relativizira značenje tih privremenih graničnih kontrola, koje u bitnom ne ometaju protok ljudi i robe jer se ne provode sustavno. “Vidimo iz prakse da te kontrole više služe kao neka poruka ili za unutarnje političke potrebe ili za smirenje javnosti”, kaže ministar. Umjesto tih kontrola Hrvatska zagovora prekograničnu policijsku suradnju, koja daje puno bolje rezultate ne samo po pitanju migracija nego i u otkrivanju dilera droge, krijumčara oružja i svih oblika organiziranog kriminala.
