U članku se navodi koje izmjene donosi novi Prijedlog zakona o sestrinstvu te što se mijenja u hitnoj medicini, koje su pritom povećane ovlasti medicinskih sestara te koje će lijekove odsada moći primjenjivati bez nazočnosti liječnika. Prikazan je i osvrt na edukacije i usavršavanje medicinskog osoblja koje je trenutno u tijeku te koja financijska sredstva su predviđena za provođenje zdravstvene zaštite.
Mjere i učinci poboljšanja dosadašnje prakse u sestrinstvu
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. predviđene su mjere specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine koje uključuju osiguranje znanja i vještina za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi te će na taj način hitne medicinske službe postati dostupnije pacijentima i povećat će se učinkovitost postojećih timova i kvaliteta hitne medicinske službe.
Jedan od načina da se takvo poboljšanje u budućnosti i dogodi su zasigurno aktualne Izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu, a njima će medicinskim sestrama i tehničarima prvostupnicima biti omogućeno pružanje terapije ili lijeka bez prisustva liječnika, čime će se proširiti njihove kompetencije. Novi zakon će ući u sustav novog standarda obrazovanja te će se pojačati stručni nadzor nad radom medicinskih sestara u Hrvatskoj.
Konstatira se da se predloženim zakonom uređuju pitanja koja se odnose na kompetencije prvostupnica sestrinstva sa specijalističkim usavršavanjem u djelatnosti hitne medicine odnosno da im se omogućuje primjena znanja, vještina i lijekova bez prisustva liječnika u životno ugrožavajućim situacijama te da se specijalističkim usavršavanjem prvostupnica sestrinstva s najmanje dvije godine rada u djelatnosti hitne medicine osiguraju znanja i vještine, odnosno kompetencije za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi. Potrebno je stoga uskladiti njihovo obrazovanje sa segmentima potrebnih kompetencija te iskustvo i usavršavanje koje im može dati malo veću autonomiju nego što su dosada imali.
Također, financijska sredstva za provođenje zdravstvene zaštite potpuno su uključena u Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Međutim, ostale predložene promjene nemaju financijski učinak na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje niti na državu, jedinice lokalne i regionalne samouprave ili za građane. Financijska sredstva za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu u dijelu koji se odnosi na dodatno definirane kompetencije prvostupnica sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine u timu T2 uzrokuju povećanje sredstava u iznosu od 14.935.713 EUR, a koja su osigurana u okviru redovitih sredstava za djelatnost hitne medicine.
Obrazovanje medicinskih sestara - do sada
Obrazovanje medicinskih sestara započinje srednjoškolskim obrazovanjem te se nastavlja na dodiplomskom studiju sestrinstva kao i na diplomskom sveučilišnom studiju sestrinstva. Nakon završene srednje škole medicinske sestre obvezne su odraditi pripravnički staž koji je definiran Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika ("Narodne novine" broj 11/03.) u trajanju od jedne godine, a nakon toga trebaju položiti stručni ispit. Osim naravno, završenih razina školovanja, medicinske sestre dužne su obavljati i trajno usavršavanje koje je propisano Zakonom o sestrinstvu, a čija je nadležnost u organizaciji Hrvatske komore medicinskih sestara koja im izdaje dozvole za rad odnosno licence. Nakon položenog ispita, medicinske sestre dobivaju licencu za rad, čija valjanost iznosi šest godina te su tijekom tih šest godina dužne aktivnim i pasivnim sudjelovanjem na predavanjima, seminarima, simpozijima i kongresima educirati i obnavljati svoja znanja, stjecati nova te na taj način skupljati bodove potrebne za obnovu licence, a to je uvjet da uopće mogu i biti u radnom odnosu. Medicinske sestre, prema članku 12. Zakona o sestrinstvu su dužne stalno obnavljati stečena znanja i usvajati nova znanja u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja sestrinstva. Trajno stručno usavršavanje provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima, a njihov sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara općim aktom propisuje Hrvatska komora medicinskih sestara. Naime, dodatno usavršavanje može se provoditi u zdravstvenim ustanovama i onima koji provode strukovno obrazovanje te visokim učilištima.
Veće ovlasti sestara prvostupnica
Naime, trenutno obrazovanje medicinskih sestara i tehničara ne omogućuje kompetencije za obavljanje brojnih postupaka u djelatnosti hitne medicine bez prisustva liječnika. To zapravo znači da će prvostupnice sestrinstva moći odsada samostalno primjenjivati lijekove sukladno kompetencijama koje utvrđuje pravilnik o specijalističkom usavršavanju odnosno, primjera radi, ako se netko guši zbog alergijske reakcije sestre će moći u hitnosti postupka primijeniti adrenalin.
Za istaknuti je kako se mijenja i odredba Zakona odnosno da se dodaje onaj dio gdje medicinska sestra može odbiti pružanje zdravstvene njege osobi koja joj prijeti ili je prema njoj odnosno drugim zdravstvenim radnicima fizički agresivna ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život te osobe, a o svojoj odluci mora hitno izvijestiti neposredno nadređenu osobu.
Predloženim zakonom se namjeravaju urediti sljedeća pitanja:
- definirati kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa specijalističkim usavršavanjem u djelatnosti hitne medicine tj. omogućavanje primjene znanja, vještina i lijekova bez prisustva liječnika u životno ugrožavajućim situacijama
- specijalističkim usavršavanjem medicinskih sestara/tehničara prvostupnik/ca sestrinstva s najmanje dvije ili tri godine rada u djelatnosti hitne medicine (objedinjeni hitni bolnički prijem ili ustanova za hitnu medicinsku pomoć) osigurati znanja i vještine, odnosno kompetencije za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi
- povećati učinkovitost postojećih timova i povećati kvalitetu hitne medicinske službe
- medicinske sestre/tehničari sa završenim specijalističkim usavršavanjem bit će u mogućnosti pružiti širi opseg zdravstvene zaštite prema hitnim pacijentima te za velik broj intervencija neće biti potreban liječnik.
Svrha sestrinske djelatnosti
Ovoga trenutka, sestre prvostupnice sestrinstva ne mogu dati niti jedan lijek bez prisutnosti liječnika, a ovim izmjenama, uz ostale vještine, moći će primijeniti 17 lijekova. Zakon će na taj način unaprijediti položaj prvostupnika sestrinstva i osigurati veću dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj te je taj Vladin prijedlog podržala i saborska oporba po kojemu bi medicinske sestre i tehničari prvostupnici, sa specijalizacijom, mogli pacijentu dati terapiju ili lijek bez nazočnosti liječnika.
Usavršavanje koje se upravo provodi nad prvostupnicima sestrinstva obuhvaća 138 prvostupnika sestrinstva, s posebnim ciljem da ih u tri godine bude 375, a za to je već predviđeno 13,6 milijuna europskih sredstava.
Sporna, naime, ostaju pitanja u svezi temeljnog obrazovanja za medicinske sestre, odnosno činjenica da bi predloženi zakon sadržavao odredbu da je za medicinske sestre potrebna petogodišnja škola, čime bi se "isključivalo" medicinske sestre sa završenom četverogodišnjom školom i obrazovanjem, a kojih ima zasigurno preko 20 tisuća. U saboru se i o tome raspravljalo te upozorilo da se ipak ostavi prostora nadležnom resoru da ipak preispita do drugog čitanja zakona tu odredbu.
Otkako je Republika Hrvatska ušla u Europsku Uniju osnovna razina obrazovanja za medicinske sestre bila je petogodišnje obrazovanje, međutim i prije je obrazovanje bilo četverogodišnje i svima koji su ga završili priznavalo se kao petogodišnje priznanje, što se može potvrditi u Ministarstvu zdravstva.
Svrha sestrinske djelatnosti je u najširem smislu zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva. Kompetencije medicinske sestre obuhvaćaju spomenuta znanja i vještine te odgovornosti za danu djelatnost, koje su između ostalog određene i člankom 35. i 36. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15., 70/19., 47/20. i 123/23.) te postupke planiranja, organiziranja, provođenja i procjene kvalitete provedene zdravstvene/sestrinske njege prema razinama obrazovanja koje su potrebne.
Medicinska sestra s temeljnom naobrazbom treba sveukupno primjenjivati različita znanja i vještine iz zdravstvene skrbi i struke te načela sestrinske etike, važeće propise, sudjelovati u planiranju i provođenju osnovne zdravstvene odnosno sestrinske njege, pomagati bolesniku u zadovoljavanju osnovnih potreba, kao i voditi zdravstvene dokumentacije, sudjelovati u izobrazbi učenika i stručnom usavršavanju zdravstvenog osoblja.
Medicinska sestra prvostupnica, osim osnovnih kompetencija, utvrđuje potrebe pacijenta za zdravstvenom njegom, sudjeluje u procesu očuvanja zdravlja i sprječavanju nastanka bolesti stanovnika, nadzire rad svih radnika koji na bilo koji način utječu na proces provođenja zdravstvene/sestrinske njege te sudjeluje u istraživačkom radu.
Medicinska sestra magistra sestrinstva, osim osnovnih, već opisanih kompetencija izvodi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju, provodi znanstveni rad, te upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/sestrinske njege i procjene razvoja zdravstvene njege.
Usavršavanje
U tijeku je program edukacije medicinskih sestara i tehničara za specijalizaciju iz hitne medicine. Tijekom godine dana novi specijalisti mogli bi, zahvaljujući većim ovlastima samostalno, bez liječnika, pružati hitnu medicinsku pomoć na terenu, odnosno spašavati ljudske živote. Naime, u okviru Hitne medicinske pomoći trenutačno na teren izlaze tzv. Tim 1, u kojemu se nalaze liječnik i tehničar, te Tim 2, u kojem je medicinska sestra, odnosno tehničar sa srednjom stručnom spremom, ali nema liječnika. U hitnim situacijama, Tim 2 ne može, na primjer, primjenjivati infuziju ili adrenalin u spašavanju pacijenta jer medicinske sestre, bez obzira na razinu svog obrazovanja, nemaju odobrenje za samostalnu primjenu takvih lijekova.
Buduće izmjene vidno idu u tom smjeru da se zaštiti medicinske sestre i njihov rad jer ako će na terenu davati, primjerice, adrenalin, trebaju biti zaštićene zakonom. Ako se, primjerice, netko guši zbog alergijske reakcije na ubod pčele i po bolesnika dođe Tim 2, oni zasada ne mogu dati adrenalin jer nema liječnika u timu. U tim situacijama, koje su ugrožavajuće za život, prema novim izmjenama moći će dati lijek medicinska sestra koja je prošla specijalizaciju i na taj način spasiti čovjeka. Postoji puno slučajeva gdje se propustio ili okasnio dolazak liječnika na hitnu intervenciju, a medicinske sestre koje su bile prisutne u situaciji između "života i smrti" nisu mogle dati lijek i na taj način spasiti život, a na ovaj način će se to moći.
Prvih stotinjak medicinskih sestara s edukacijom je već počelo te se previđa se da će se u sljedećem razdoblju specijalizirati 370 medicinskih sestara i tehničara, koji će slijedom toga imati i 25 posto veće plaće. Tako će se i Hrvatska uskoro pridružiti onim europskim zemljama gdje na hitne intervencije na terenu ne idu isključivo liječnici, već i za to obučeno medicinsko osoblje.
Primjerice, adrenalin, atropin i kisik se prije nije mogao dati samostalno i bez prisutnog liječnika. Nakon drugog čitanja ovog zakona te nakon što Komora potrebnim medicinskim sestrama uruči licence, moći će se primijeniti lijekovi koji ljudima spašavaju život, a dosada se nisu mogli koristiti.
Voditelj tima zdravstvene njege može biti medicinska sestra koja je završila najmanje preddiplomski studij sestrinstva, koja je upisana u registar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara i ona kojoj je dano odobrenje za samostalan rad u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem.
Medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu sukladno članku 7. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu stječe pravo na upis u registar i dobivanje odobrenja za samostalan rad. Medicinska sestra koja obavlja zdravstvenu njegu u djelatnosti socijalne skrbi polaže stručni ispit na temelju propisa iz članka 22. stavka 4. istog Zakona.
Disciplinske mjere
Međutim, novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj ustanova koja je na radno mjesto voditelja ili člana tima zdravstvene njege prethodno rasporedila medicinsku sestru koja nije upisana u registar odnosno nema važeće odobrenje za samostalan rad, a novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1.320,00 eura ako obavlja samostalan rad bez važećeg odobrenja za samostalan rad i provodi zdravstvenu njegu kao voditelj ili član tima, a nije upisana u registar odnosno nema za to važeće odobrenje u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem. Posljednje je, u slučaju kada se ne može provesti ordinirani postupak i unatoč primjeni najboljeg znanja i kompetencija poslodavac nije osigurao ordinirane lijekove ili sredstva, minimalno potrebni pribor ili tehničku opremu u skladu s minimalnim standardima za provođenje uspješne zdravstvene njege i o tome medicinska sestra ne izvijesti nadređenu osobu.
Hrvatska komora medicinskih sestara obvezna je uskladiti Statut s odredbama Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu istog Zakona, dok je ostale opće akte obvezna uskladiti sa Zakonom o sestrinstvu ("Narodne novine" broj 121/03., 117/08 i 57/11.) i Statutom u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Medicinska sestra odgovara za lakše i teže povrede radnih dužnosti određene ovim Zakonom i općim aktima Hrvatske komore medicinskih sestara pred disciplinskim tijelima Hrvatske komore medicinskih sestara.
Disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinske sestre utvrđuje Hrvatska komora medicinskih sestara, sve prema članku 22. istog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu.
Naposljetku, preostaje samo pričekati da se u budućnosti Zakon izglasa i da ove izmjene napokon i zažive, jer će se tada najbolje vidjeti perspektiva onoga što je i predloženo dosada.
Ivana Glogoški, mag.iur.
IZVORI:
"Osnovni zakoni i njihove odredbe u definiranju sestrinstva; Renata Volkmer Starešina, Irena Barbarić, Željka Cindrić, Ivana Pišćenec, 2014."
"Zakon o sestrinstvu" ("Narodne novine" broj 121/03., 117/08 i 57/11.)
"Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu", studeni 2023.
"Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu", Vlada RH, svibanj 2024.
https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-05-24/150702/PZE_6.pdf
