Iznos koji su stranke dobile izračunat je temeljem broja zastupnika koje imaju, pa je slijedom toga najviše novca pripalo SDP-u (20, 4 milijuna), potom HDZ-u (14,5 milijuna), pa HNS-u (4,4 milijuna kuna). Po zastupniku se godišnje dobije 325.725 kuna, a po zastupnici deset posto više, dakle 358.297 kuna. Laburisti i HDSSB za politički su rad dobili po 1,9 milijuna kuna, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) nešto više od milijun kuna, IDS i SDSS po 977 tisuća kuna, Kerumova Hrvatska građanska stranka (HGS) 684 tisuće kuna.
Demokratskom centru (DC) i HSP-u dr. Ante Starčević pripalo je po 358 tisuća kuna, a HSS-u i Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske po 325.725 kuna. Isti iznos dobit će i svaki od šestorice nezavisnih zastupnika. Sredstva koja im država daje za rad, stranke i nezavisni zastupnici moraju trošiti strogo namjenski, potvrdio je predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin - taj Odbor, naime, donosi formalnu odluku o raspodjeli sredstava. Grbin upućuje da postoji zakon koji jasno propisuje postupanje s 'državnim novcima' i koji zabranjuje trošenje za osobne potrebe.
Kako bi se eventualne zlouporabe svele na najmanju moguću mjeru, zakon je propisao niz 'osigurača'. Parlamentarni politički akteri dužni su donositi godišnje programe rada i financijske planove, voditi poslovne knjige. Obvezni su i podnositi godišnje financijske izvještaje, te ih dostaviti Državnom uredu za reviziju u roku 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja, dakle do 1. ožujka tekuće godine Izvješće o reviziji dostavljenih mu izvješća Ured dostavlja Hrvatskom saboru, te ih objavljuje na svojoj web-stranici. Godišnji financijski izvještaji javni su dokumenti, a političke stranke dužne su ih objaviti na svojim web-stranicama, najkasnije do 1. ožujka tekuće za prethodnu godinu.