Prednosti prelaska na izdavanje e-propusnica su nedvojbene: u prvom redu, objedinjavanje podataka, lakša kontrola, analitičke mogućnosti, destimuliranje zlouporaba.
Ipak, smatramo da (barem) u dva pogleda postoji prostor za unaprjeđenje postojećeg sustava.
Prvo, vjerujemo da je razmjerno veliki broj izdanih e-propusnica ponajprije posljedica odabira teritorijalnog kriterija područja jedinice lokalne samouprave, a ne toga što izdavatelji propusnica nisu dovoljno selektivni. Određeni dio lokalnih jedinica na svojem području uopće nema poslovne subjekte koji zapošljavaju radnike, dio ih nema ni ljekarne, ni pojedine vrste trgovina kojima je dopušten rad i sl. Također, članovi obitelji o kojima je potrebno brinuti često su udaljeni tek nekoliko kilometara, ali iza općinske ili gradske granice. Najviše poslodavaca koncentrirano je u većim gradovima, čije je upravno područje, uglavnom, vrlo „stiješnjeno“. U postojećem teritorijalnom ustroju lokalne samouprave, radne i druge (čak i u uvjetima epidemije opravdane) migracije u druge lokalne jedinice sastavni su dio hrvatske zbilje.
Stoga bi bilo korisno okrupniti područja za koja se izdaju propusnice, tako da obuhvaćaju logične aglomeracije unutar postojećih županija. To ne bi nužno povećalo kretanje ljudi u odnosu na postojeće stanje i opravdano veliki broj izdanih propusnica, ali bi svakako rasteretilo resurse angažirane na izdavanju propusnica, policijske kontrole i dr.
Drugo, uvrštavanje rubrike odredišta, što je naročito (ali ne isključivo) važno kod propusnica koje izdaju poslodavci. Iz postojećeg sadržaja e-propusnice vidljivo je prebivalište osobe koja se propušta. Međutim, npr. mjesto rada ne mora nedvojbeno proizlaziti iz naziva poslodavca navedenog u propusnici. Posebna varijanta mogla bi biti predviđena za zaposlenike koji ne putuju samo od kuće do posla i natrag, već im radne zadaće obuhvaćaju poslovna putovanja na treće lokacije.
Postojeća inačica u praksi svima omogućuje nesmetano kretanje državnim teritorijem, što očito nije u skladu sa svrhom aktualnih epidemioloških mjera.
doc. dr. sc. Alen Rajko