Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, OECD te OECD-ovo udruženje Business at OECD. Na njoj je sudjelovao i glavni ekonomist OECD-a Alvaro Santos Pereira, koji je pohvalno govorio o hrvatskom gospodarstvu, koje raste značajno brže od europskog prosjeka, pri čemu mu OECD prognozira rast od 3,7 posto u ovoj i tri posto u 2025. godini.
No, s druge strane, poručio je da Hrvatska treba nastaviti s reformama, uz naglasak na poboljšanje produktivnosti gospodarstva, jer unatoč napretku, ona i dalje zaostaje za europskim prosjekom. Potrebne su i reforme obrazovanja, zatim pravosuđa, koje je presporo, a tu je i nužnost daljnje deregulacije s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja, jer je, po njegovim riječima, pritisak birokracije na poduzeća u nekim segmentima i dalje prevelik.
Nadalje, Hrvatska ima i problem nedostatka radnika, kojem treba doskočiti prekvalifikacijama, povećanjem participacije radno sposobnog stanovništva na tržištu rada te migracijskom politikom. Također, kao i druge zemlje, Hrvatska se suočava sa starenjem stanovništva, a treba se uhvatiti u koštac i s pitanjima priuštivog stanovanja i zelene tranzicije, naveo je, između ostalog, glavni ekonomist OECD-a.
Zakon o pravnim osobama u vlasništvu države
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da je Hrvatska završila preglede i rasprave u 17 od 25 odbora, koji, s ciljem pristupanja, analiziraju i ocjenjuju usklađenost zakonodavstva, politika i praksi u Hrvatskoj s praksama i politikama OECD-a. Poručio je da je ambicija Vlade potkrijepljena radom i zalaganjem, a da je cilj da Hrvatska postane članica OECD-a u prvoj polovini 2026. godine.
Članstvo u OECD-u je u interesu cijelog društva, ponajprije jer to znači zakonodavnu implementaciju najboljih politika i praksi, kazao je Grlić Radman. Rekao je da je sam pristupni proces bio instrument za dodatno unaprjeđenje reformi i sustava upravljanja u nizu segmenata, poput školstva, zaštite okoliša, zdravstva, tržišnog natjecanja, trgovine, borbe protiv korupcije itd. Kao jednu od najvažnijih reformi u pristupnom procesu je izdvojio onu koja se tiče korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu države. Tako, kako bi se upravljanje državnim tvrtkama uskladilo sa standardima najrazvijenijih država svijeta, donijet će se novi zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH.
Weber: OECD kao partner u provođenju i ubrzavanju reformi
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je važnost članstva u OECD-u za hrvatska poduzeća, upravo s obzirom da ono donosi najbolje korporativne prakse upravljanja. Također, poslodavci pristupanje OECD-u vide kao još jednu polugu snažnijeg i bržeg provođenja reformi za koje se kontinuirano zalažu, a to su već spomenute reforme pravosuđa i obrazovanja, a Weber izdvaja i zdravstvo te poreznu politiku. "Dakle, sve ono što mi godinama zagovaramo je upravo ono što OECD traži. Mi tu OECD vidimo kao snažnog partnera u provođenju i ubrzavanju reformi", izjavila je Weber, koji vjeruje da je zacrtani cilj članstva u prvoj polovici 2026. godine realan i ostvariv.
Vujčić o važnosti članstva za nove investicije
S obzirom da je zatvoreno 17 od 25 odbora, kazao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, sam ulazak u OECD ne bi trebao predstavljati značajan problem. Sam ulazak je važan i jer je članstvo na neki način potvrda da zemlja primjenjuje najviše standarde u područjima trgovine, investicija i javnih financija. Tako prema zemlji otvara i novu kategoriju investitora koji, sukladno internim pravilima, mogu ulagati samo u zemlje OECD-a, kazao je guverner. Napomenuo je i da će se ulaskom moći koristiti i sve OECD-ove komparativne analize koje pokazuju poziciju Hrvatske u odnosu na ostale zemlje, a tu su i savjetodavne usluge za strukturne reforme. Vujčić je ustvrdio i da se ulaskom u OECD "zaokružuje priča ulaska u društvo najrazvijenijih zemalja".
Dalić: Članstvo donosi bolje poslovno okruženje
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić očekuje da će članstvo u OECD-u donijeti mogućnosti i prilike da domaće institucije još bolje artikuliraju i oblikuju ekonomske politike, iz kojih će onda proizaći i bolje poslovno okruženje, kao i bolje usluge za građane. Prema riječima Dalić, produktivnost se ističe kao jedna od manjkavosti hrvatskog gospodarstva, a članstvo donosi vrlo jasan način kako je poboljšati, pa tako i unapređenjem upravljanja javnim poduzećima te povećanjem njihove efikasnosti.
Dobrim smatra da je odgovornost za javna poduzeća preuzelo Ministarstvo financija, pri čemu pozdravlja najave donošenja zakona o upravljanju javnim poduzećima, koji bi trebao donijeti iskorake, u vidu i njihove depolitizacije, jasnijeg definiranja poslovnih ciljeva, veće transparentnosti te izlistavanja na burzi. "To će sigurno unaprijediti efikasnost javnih poduzeća, a time i ukupnu produktivnost i efikasnost gospodarstva", izjavila je Dalić.
