EK: Hrvatski plan rashoda jamči dugoročno održivi dug i proračunski manjak

Komisija je u utorak u okviru jesenskog paketa europskog semestra objavila svoje ocjene  srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova država članica. Prema revidiranom Okviru za ekonomsko upravljanje EU-a, koji je stupio na snagu u travnju ove godine, države članice dužne su svake jeseni dostaviti Komisiji svoje nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove te nacrte proračunskog plana za sljedeću godinu. U novom okviru ekonomskog upravljanja EU-a kao jedini pokazatelj fiskalne usklađenosti koristi se putanja neto-rashoda. Neto-rashodi znače rashode opće države, ali bez troškova kamata, diskrecijskih mjera na prihodnoj strani, rashoda za programe EU-a, uključujući sufinanciranje. Također se u neto-rashode ne računaju cikličke fluktuacije u naknadama za nezaposlene.

Hrvatski srednjoročni plan predviđa rast neto-rashoda u 2025. godini za 6,4 posto, 2026. za 4,9 posto, 2027. 4,1 posto i 2028. za 3,7 posto. Prosječno, u te četiri godine rast neto-rashoda trebao bi iznositi 4,8 posto. Ako se putanja neto-rashoda na koju se Hrvatska u svom planu obvezala, dug opće države bi se postupno smanjivao s 57,3 posto BDP-a u 2024. na 53,1 posto na kraju razdoblja prilagodbe 2028. U sljedećih 10 godina taj bi se trend nastavio i 2038. godine javni dug bi pao na 49 posto BDP-a. Komisija smatra da provedba NSFSP-a osigurava da i 10 godina nakon završetka razdoblja koje pokriva, proračunski manjak i javni dug vjerodostojno ostanu ispod utvrđenih referentnih vrijednosti, to jest ispod 3, odnosno 60 posto BDP-a. NSFSP obuhvaća razdoblje od 4 godine, a moguće ga je produljiti za dodatne tri godine, što su neke države članice s velikim dugom i proračunskim manjkom i zatražile. Osim fiskalnih ciljeva taj dokument sadrži i reforme i investicije koje je potrebno provesti kako bi se ti ciljevi ostvarili.

Kada se NSFSP prihvati u Vijeću EU-a putanja neto-rashoda postaje obvezujuća za državu članicu u razdoblju trajanja trajanja toga dokumenta. Na temelju plana putanje rashoda , hrvatski proračunski manjak će se povećati s 2,1  BDP-a posto u 2024. na 2,3 posto u 2025. zatim postupno padati i dosegnuti 1,5 posto 2028. godine. To znači da će u srednjem roku proračunski manjak biti ispod dopuštenih 3 posto BDP-a. Komisija navodi da ni u deset sljedećih godina, dakle do 2038.  proračunski deficit neće prelaziti tri posto BDP-a. Komisija predlaže Vijeću da pozove Hrvatsku da provede reforme i investicije kojima je cilj riješiti identificirane izazove kao i zajedničke prioritete na razini EU-a te preporuke koje joj je uputila Komisija. Glavni izazovi i prioriteti su poštena zelena i digitalna tranzicija, društvena i ekonomska otpornost, energetska sigurnost i jačanje obrambenih sposobnosti.