“Usklađenost s vrijednostima EU-a, počevši od vladavine prava, te sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, najvažniji je pokazatelj strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Borrell je zajedno s povjerenikom za proširenje Olivérom Várhelyiem predstavio ovogodišnji paket proširenja koji uključuje izvješća o napretku 10 zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
Srbija je jedina koja se nije u potpunosti uskladila s vanjskom i sigurnosnom potlikom EU-a i u izvješću se kaže da ta zemlja nije uvela sankcije protiv Rusije, da je zadržala odnose na visokoj razini s tom zemljom te da je intenzivirala odnose s Kinom, “što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru”. Borrell kaže da je članstvo Srbije u EU-u “jedini održivi način za izgradnju dugoročnog prosperiteta”. “Mi inzistiramo na tome da se Srbija uskladi s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, čiji su važan dio restriktivne mjere protiv Rusije i mislim da će se Srbija prije ili kasnije uskladiti, inače članstvo može doći u pitanje”, rekao je Borrell. Prošli petak prilikom posjeta Beogradu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nekritički je hvalila Srbiju. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Aleksandrom Vučićem rekla je da je on osobno “predan reformama, naročito u temeljnim pitanjima, vladavini prava i demokracije”. “Pokazali ste da iza vaših riječi slijede djela”, rekla je von der Leyen obraćajući se Vučiću. Međutim, u izvješću o napretku Komisija kaže da je Srbija postigla “ograničeni napredak” u pravosuđu i temeljnim pravima, da “nema napretka” u području slobode izražavanja.
Srbija je počela pregovore u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva. Komisija je ponovila prošlogodišnju ocjenu da je Srbija tehnički spremna za zatvaranje 3. klastera, koji uključuje poglavlja koja se odnose na tržišno natjecanje i inkluzivan rast. Kao jedan od važnih zahtjeva da bi napredovala u pristupnom procesu navodi se i normalizacija odnosa s Kosovom i provedba svih dosad zaključenih sporazuma postignutih u okviru toga procesa koji se vodi pod okriljem EU-a. Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, a u izvješću se kaže da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.
Najdalje u pregovorima je otišla Crna Gora koja ima otvorena sva poglavlja. U lipnju ove godine Komisija je ocijenila da je ta zemlja ispunila privremena mjerila u prvom temeljnom klasteru koji se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, čime se otvorila mogućnost za početak druge faze u pregovorima, zatvaranja poglavlja. U ovom trenutku Crna Gora je tehnički spremna za zatvaranje četiri poglavlja. U izvješću se navodi da se bilateralni odnosi s Crnom Gorom pogoršavaju zbog napetosti koje proizlaze između ostalog iz neriješenih bilateralnih pitanja. Navodi se da nije bilo pomaka u vezi s neriješenim utvrđivanjem granice između dviju država ili vlasništvom nad brodom “Jadran” te da je usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu koja se fokusira na povijesne događaje u Jasenovcu, Mauthausenu i Dachauu izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući i proglašenje tri crnogorska dužnosnika personama non gratae.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja je u ožujku otvorila pregovore s EU-m, ali još čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera, Komisija navodi da je postigla opipljive rezultate u upravljaju migracijama, da je u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te da je usvojila zakone o integritetu pravosuđa, pranju novca i sukobu interesa. Komisija priprema nacrt pregovaračkog okvira, ključnog dokumenta na temelju kojeg se vode pregovori, što je glavni preduvjet za početak konkretnih pregovora.
Od zemalja zapadnog Balkana najdulje je u procesu Sjeverna Makedonija, koja je kandidatski status dobila još u prosincu 2005. godine, ali se od tada nije puno pomakla najprije zbog grčkog osporavanja njezina ustavnog imena, a danas zbog bugarske blokade. Kosovo je jedino koje ima status potencijalnog kandidata. Ta država podnijela je zahtjev za članstvo u prosincu 2022. godine, međutim, problem s tim zahtjevom je što kosovsku neovisnost ne priznaje pet zemalja članica. Da bi Komisija počela raditi na mišljenju o tom zahtjevu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a koju nije moguće dobiti bez tih pet zemalja. Albanija je sredinom ovoga mjeseca otvorila prvi pregovarački klaster o temeljnim pitanjima.
Ukrajina je s obzirom na svoju veličinu i s obzirom da je žrtva ruske agresije najveći izazov za politiku proširenja. U lipnju ove godine održana je prva pristupna konferencija s tom zemljom, a sada Komisija radi na analizu usklađenosti ukrajinskog zakonodavstva s europskim što je ključni uvjet za otvaranje pregovaračkih poglavlja. U izvješću se navodi očekivanje Komisije da će Ukrajina otvoriti prvi klaster što je ranije moguće u sljedećoj godini. Ista očekivanja Komisija ima i za Moldaviju, koja je otvorila pregovore isti dan kad i Ukrajina. Komisija navodi da je Moldavija suočena s kontinuiranim ruskim upletanjem i da trpi posljedice ruskog rata protiv Ukrajine. Gruzija je dobila kandidatski status u prosincu prošle godine, međutim sada je njezino napredovanje praktički zamrznuto zbog odluka koje je proruska vlada donijela u proljeće ove godine. Prošli tjedan u toj su zemlji održani parlamentarni izbori za koje je promatračka misija OESS-a utvrdila brojne nepravilnosti. Turska koja je pristupne pregovore počela isti dan kad i Hrvatska, u listopadu 2005., već dulje vrijeme se sve više udaljava od EU-a. Međutim, Turska je vrlo važan partner za EU, pogotovo kada je riječ o rješavanju migrantske krize.
