„Obzirom na tu zakonsku odredbu, ne postoji mogućnost da sud odbije provedbu gore navedenog prijavnog lista i pravomoćnog rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar P.-P. kojim je određena oznaka katastarskečestice broj ___ k.o. P. kojim je površina kuće P. __ određena u površini od ... je za određivanje površine katastarskečestice isključivo nadležna Državna geodetska uprava.“
... uprave, Područnog ureda za katastar P.-P. kojim je određena sporna izmjena u katastarskom operatu. Kako to nije učinila, to rješenje je postalo pravomoćno
isključivo na temelju broja katastarskečestice. Međutim, prema odredbi čl. 20. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07; 152/08; 124/10; 56/13; 121/16 i 9/17) osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarskačestica, a prema st. 2. istog članka, katastarskačestica dio je područja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarskečestice i njezinim granicama. Identičnu definiciju katastarskečestice u čl. 23. sadrži i sada važeći Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 112/18). Dakle, katastarskučesticu ne određuje samo
„Nadalje, da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarskačestica, prema odredbi čl. 19. st. 4. ZZK, treba se u zemljišnim knjigama promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskihčestica shodno odredbama čl. 164. - 167. ZZK. Dakle, katastarskečestice za koje se uspostavlja drugačiji pravni status se izdvajaju u zasebno zemljišnoknjižno tijelo i upisuju u drugi zemljišnoknjižni uložak u kojem opet svi njegovi dijelovi imaju isti pravni status.“
„U postupku u kojem je nakon provedene izmjere zemljišta izvršen upis u katastarski operat te na koji upis je prigovor izjavio I. Ž., tužiteljica nije sudjelovala, nije dakle bila stranka u postupku niti joj je osporenim rješenjem povrijeđeno kakvo pravo ili interes, pa niti nema ovlaštenja podnijeti tužbu protiv navedenog osporenog akta“.
„Da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarskačestica, prema odredbi čl. 19. st. 4. ZZK-a, treba se u zemljišnim knjigama promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskihčestica shodno odredbama čl. 145. -- 162. ZZK-a. U ovom slučaju katastarskačestica ... ) dijela zemljišta, tj. katastarskečestice, uvijek je potrebno prethodno provesti postupak diobe te čestice, parcelacijom formirati nove čestice, te tako za određenu česticu dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja. U ovom slučaju tužitelj svoj zahtjev zasniva na činjeničnom osnovu temeljem
„Prijavni list nalazi se u spisu predmeta i tim prijavnim listom upravo je intervenirano na način da je izmijenjena kultura i površina i izgrađenost navedene katastarskečestice. Kako to i navodi prvostupanjski sud temeljem odredbe čl. 10. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, br. 91/96, 68/08, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13 - dalje: ZZK) promjena katastarskih podataka u zemljišnoj knjizi provodi se po službenoj ... . Preciznije, o promjeni podataka sukladno dostavljenom prijavnom listu sud odlučuje bez saslušanja stranaka, no ako bi promjena katastarskih podataka po obliku
odredbi čl. 5. st. 1. ZV može biti objektom stvarnih prava (parcelacijom izdvojenu katastarskučesticu) pri čemu se kao dopušteni određen zahtjev treba ... proizlazi iz iskaza samog tužitelja ali i iskaza svjedoka A. H., prodavatelja predmetnih čestica. Obzirom da iz provedenih dokaza proizlazi da je ovaj
može biti prihvaćen ukoliko je sporna neka od čestica unutar dijela zemljišta čije se priznanje vlasništva traži, pa s obzirom da je predmet tužbe za priznanje prava vlasništva parcela koja se sastoji od dijelova više katastarskihčestica, bilo je potrebno utvrditi pravne osnove za stjecanje prava
predmetne nekretnine koja bi u kupljenoj površini bila formirana u novu, točno određenu katastarskučesticu pri čemu valja nadodati da takvo stajalište ... stjecati na katastarskojčestici, koja je kao takva označena katastarskim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži, sa određenom površinom i kulturom ... . st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina predstavljati dio područja katastarske općine koja je omeđena granicama (međama i dr.) koje ... i priznanja te činjenice po tuženici, potrebno je da mjernički vještak sačini prijavni list i da prijavni list sa kopijom katastarskog plana dostavi zajedno sa
, ali da katastarskačestica na koji se nalazi nosi drugu oznaku i drugi broj – prema nacrtu vještaka k.č. __/17 k.o. V. S obzirom na to, osim u pogledu dijela zahtjeva s oznakom katastarskečestice, u odnosu na ostali dio tužbenog zahtjeva (opis čestice, nacrt vještaka) nema značaja što je u tužbenom zahtjevu pogrešno navedena oznaka katastarskečestice, pa se odluka nižestupanjskih sudova temelji na pogrešnom pravnom pristupu koji samo pogrešnoj oznaci katastarskečestice pridaje osnovni značaj.
Zbog takvog pogrešnog pravnog pristupa ostale su nepotpuno utvrđene sve ostale činjenice od kojih ovisi stjecanje
tuženika, jedna te ista katastarskačestica čkbr. __/2, koja je u katastru bila upisana kao posjed tuženika i njegove supruge (pl. ___ k.o. V.T.). Osim toga
nespornu okolnost da u zemljišnoj knjizi ta čestica još uvijek ima katastarsku oznaku čkbr. ___/7.
Već iz same numeričke oznake navedene čestice potpuno je logično da je ona nastala na način kako je to utvrdio mjernički vještak temeljem sve raspoložive potpune katastarske dokumentacije.
Dakle, oznaka osnovnog ... .), pojedinačna nekretnina zemljišna čestica, odnosno više katastarskihčestica upisanih u isti z.k. uložak, to znači da cijepanje, a posebno spajanje nekretnina iz ... da temeljem raspoložive dokumentacije iz Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar, Ispostave O., utvrdi sve katastarske promjene vezane uz
„Zemljišnoknjižni sud odbio je provesti prijavni list uz obrazloženje da je na jednoj od katastarskihčestica koje se spajaju –čkbr. ____ u zk.ul. ___ k.o. V. (u osnivanju) zabilježen spor pod brojem Rz. __/04 i Rz. __/08, pri čemu je prvostupanjski sud odbio provedbu prijavnog lista pozivajući se na odredbu čl. 145. st. 4. ZZK. Odredbom čl. 145. st. 4. ZZK određeno je da se sastav zemljišnoknjižnog tijela ne mijenja upisom promjene oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta, pa će upis takve promjene zemljišnoknjižni sud provesti na temelju prijavnog lista katastra o promjeni u katastru zemljišta, a, ako bi
„Naime, kada je prilikom nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta utvrđeno da su na jednoj kat. čestici izgrađene dvije i više zgrada, a tom prilikom nije utvrđivano koje zemljište služi za redovnu upotrebu pojedine zgrade, tada se prema pravnom shvaćanju ovog Suda prije odlučivanja o zahtjevu prijašnjeg vlasnika za povrat nacionaliziranih nekretnina mora nepobitno utvrditi zemljište koje služi za redovnu upotrebu pojedine zgrade izgrađene na toj katastarskojčestici.”
„Prvostupanjsko je tijelo u zaključku navelo da rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u O., broj: O.201/88 od 26. ožujka 1996. ne sadrži podatke o brojevima, površinama i načinu korištenja katastarskihčestica koje čine imovinu ostavitelja, a da presuda Općinskog suda u O., broj: P.4/03 od 2. svibnja 2005. ne sadrži podatke o površinama i načinu korištenja katastarskihčestica te da nije vidljivo koje su osobe vlasnici predmetnih katastarskihčestica i kolika je površina zemljišta i način korištenja“.
. (svaki u ½ dijela), sudjelovao samo suvlasnik N. P. Prema izvodu iz popisa katastarskihčestica k.o. B. od 10. studenog 2011. (matični broj: 308021 ... koju površinu je ista čestica, prema tvrdnji tužitelja, imala od trenutka formiranja (podjelom čestice 622) do predmetne katastarske izmjere ... odredbe o sudjelovanju nositelja prava na zemljištu u postupku prikupljanja podataka o položaju i obliku, te načinu uporabe katastarskečestice za katastar ... i katastru nekretnina, prema kojoj se u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarskučesticu prikupljaju i obrađuju podaci o međama
„Žalitelji su stoga u navedenom postupku jedino bili dužni označiti granice katastarskihčestica na kojima su suvlasnici, dok se preparcelacija zemljišta ne provodi u tom postupku niti je takovu promjenu na zemljištu moguće provesti bez parcelacijskog ili drugog elaborata, što je tuženik pravilno naveo u rješenju kojim je njihova žalba protiv rješenja prvostupanjskog tijela odbijena. Naime, postupak promjene na zemljištu, glede broja, položaja, oblika, načina uporabe i površine katastarskihčestica, sukladno citiranoj odredbi članka 34. stavak 1. Pravilnika o katastru zemljišta, provodi se
„Iz citiranih odredbi Zakona proizlazi da su u postupku katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije nositelji prava na zemljištima dužni vidljivim i trajnim oznakama označiti granice zemljišta na kojima imaju pravo vlasništva i druga prava ili kojim upravljaju. Žalitelj međutim osporava među prema pristupnom putu, što znači da zapravo traži promjene glede oblika, odnosno površine katastarskečestice, koje se temeljem citirane odredbe članka 34. Pravilnika o katastru zemljišta provode temeljem izrađenog parcelacijskog elaborata u drugom, a ne u ovom postupku, što je pravilno naveo tuženik u svom
„Nakon izlaganja na javni uvid izrađenog elaborata katastarske izmjere tužitelj je podnio prigovor na međne linije predmetnih katastarskihčestica, međutim, na zakonom određenom i provedenom uviđaju nije postignuta suglasnost stranaka. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjsko tijelo, temeljem odredbe članka 43. Pravilnika, odbilo predmetni prigovor tužitelja. Tek kada stranke, bilo sporazumno, bilo sudskim putem, drukčije urede predmetno sporno pitanje, na osnovi odgovarajuće dokumentacije i zahtjeva stranaka, moći će se odlučiti o provedbi u katastarskom operatu o takvoj promjeni novom odlukom
„Međutim, tužitelj nije upisan kao suvlasnik k.č. 1. k.o., S. što potvrđuje i u tužbi pa stoga nije bilo osnove za njegov upis kao suvlasnika u katastarski operat te su prigovori tužitelja neosnovani. Tužitelj pravo vlasništva na navedenoj katastarskojčestici ima mogućnost dokazati u nastavku postupka u kojem treba uskladiti zemljišno-knjižno i katastarsko stanje u pogledu oblika i veličine predmetne k.č. 1. i k.č. 1. k.o. S.“.
„Kako se prigovorima isključivo traži da se unutar novoformiranih čestica ponovno izdvoje ranije postojeće gruntovne čestice, a što bi bilo upravo suprotno stvarnom stanju na terenu, a time i svrsi zbog koje je katastarska izmjera provedena, to Sud nalazi da je prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju osnovano odbilo navedene prigovore“.
„Kraj činjenice da je k.č.br. 1925 u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada O. te da je granica između ove čestice i čestice u vlasništvu tužitelja vidljiva na ortofoto dokumentaciji snimke koju su tužitelji predali na ročištu održanom 5. travnja 2018. i ortofoto snimke preuzete s „G.“ Državne geodetske uprave, žalbeni razlozi kojima tužitelji upućuju na stanje iz 2004. godine nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari".
„Prvostupanjski sud je obzirom na navedeno pravilno zaključio da u postupku treba utvrditi da li je navedena pomoćna građevina u funkciji predmetne stambene zgrade u kom slučaju bi bilo dopušteno sukladno pravilima struke odrediti spajanje dviju katastarskihčestica“.
„Iz podataka sveza spisa proizlazi da tužitelj nije vlasnik katastarskihčestica od kojih traži formiranje građevne čestice, a što navodima žalbe niti ne osporava, već navodi da stranačku legitimaciju temelji prvenstveno na rješenju o izvedenom stanju, kojim je ozakonjena nezakonito izgrađena zgrada na predmetnim parcelama. Navedeni prigovor, međutim, nije od utjecaja na drukčije rješenje ove stvari, jer niti rješenje o izvedenom stanju, a niti ostala dokumentacija na koju ukazuje u žalbi, ne daje tužitelju status aktivno legitimirane stranke u ovom postupku“.
čestica ukoliko je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskihčestica. Iz navedenog slijedi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je ... „Nadalje čl.3. Pravilnika propisano je da se uz prijedlog za povezivanje mora priložiti između ostalog i dokaz da je utvrđena građevinska čestica s time da čl. 4. istog Pravilnika propisuje između ostalog da nije potrebno priložiti dokaz o tome da je utvrđena građevinska čestica ukoliko je predmet postupka čestica zgrade, no Zakon o prostornom uređenju u čl. 157. propisuje kada se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevinska čestica
„U postupku je utvrđeno, očevidom obavljenim 22. veljače 2010., a što proizlazi i iz kopije katastarskog plana i situacijskog snimka terena koji su sastavni dio prvostupanjskog rješenja, da se predmetna zgrada (s pomoćnim prostorom koji sa zgradom čini građevinsku cjelinu) može koristiti kako se koristila i dugi niz godina prije, te da čest.zem. 1117/1 i 1172 k.o. D., ili dio istih, nisu neophodne za redovitu uporabu predmetne zgrade i pripadajućeg pomoćnog prostora“.
„Prema navedenom zajednička površina otkupljenih stanova je 94,38 m2, dok je u navedenoj zemljišno-knjižnoj dokumentaciji i katastarskoj izmjeri utvrđena površina od 77 m2. Prema tome, žaliteljica nije dokazala da je postojeća zgrada zakonito izgrađeni objekt, što je pravilno utvrdio prvostupanjski sud, a što prihvaća i ovaj Sud.
Nije, naime točna tvrdnja žaliteljice da je kupnjom stana i polaganjem ugovora o kupnji stanja u knjigu položenih ugovora, dokazala legalnost izgrađenog objekta. Time je samo dokazala otkup stana odnosno vlasništvo na tom stanu. Nije naime, sporna zakonitost gradnje
„Tužitelj tvrdi da se U. A. T. M., u smislu odredbe članka 102. stavak 1. Zakona o cestama ne može smatrati javno prometnom površinom jer za istu nije oformljena čestica zemljišta, nije za nju izdana uporabna dozvola, te nije evidentirana u zemljišnim knjigama niti u katastarskom operatu. Ovi se prigovori tužitelja ne mogu uvažiti jer iz priloženog grafičkog izvoda iz Generalnog urbanističkog plana Grada D. nesporno proizlazi da je navedena ulica A. T. M., nerazvrstana cesta, a iz provedenog uviđaja od 18. veljače 2019. proizlazi da se radi o kolno pješačkoj, odnosno javnoj površini".
„S takvim obrazloženjem se ovaj Sud ne slaže. Naime, upravna tijela niti prvostupanjski sud nisu obrazložili zašto se ne može formirati građevinska parcela sukladno navedenom prostornom planu, a zatim je u potpunosti izostalo obrazloženje zašto je parcela formirana baš u veličini prikazanoj u izvodu iz katastarskog plana, čemu žalitelj osnovano prigovara. Naime, ukoliko se parcela ne može formirati prema prostornoplanskoj dokumentaciji, tada se za bespravno sagrađeni naknadno legalizirani objekt, na temelju članka 159. stavak 1. citiranog Zakona, parcela treba odrediti prema pravilima struke kojom se omogućava
„Iz podataka predmeta spisa proizlazi da je osporenim prvostupanjskim rješenjem evidentiran stvarni položaj pojedinačnih već evidentiranih katastarskihčestica za k.č.br. 829/76 i 829/90 k.o. P. temeljem geodetskog elaborata oznake 2019-78, izvođača G. d.o.o., koji je potvrđen od strane nadležnog prvostupanjskog tijela, KLASA: 932-06/19-02/768, URBROJ: 541-24-03/1-19-5 od 16. svibnja 2019., da je izrađen u skladu s katastarskim i geodetskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe održavanja katastra nekretnina/postupnog osnivanja katastra nekretnina/provođenja
i površine katastarskihčestica, riješe na sudu“.
... „ Iz podataka u spisu proizlazi da je u postupku izlaganja katastarske izmjere i klasiranja zemljišta na području katastarske općine K.L., u ponovljenom postupku, nakon što je ranijim rješenjem, klasa: UP/II-932-07/04-07/501 od 18. svibnja 2005. poništeno prvostupanjsko rješenje uz napomenu da stvarno stanje na terenu nije usklađeno sa zemljišno-knjižnim, niti sa katastarskim stanjem u pogledu veličine i oblika parcela, te međusobnih međa, na
„Člankom 44. stavkom 3. Pravilnika o geodetskom projektu propisano je da su za izradu geodetskog projekta odlučujući podaci sadržani u katastarskom operatu i podaci o međama sadržani u sudskim odlukama o uređenju međe odnosno međe obilježene na terenu koje među strankama nisu sporne. U spisu predmeta se nalazi izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica koje tužiteljica nije potpisala, niti je to bila pozvana učiniti, iako je u smislu članka 44. stavka 1. Pravilnika o geodetskom projektu, kao stvarna korisnica susjedne nekretnine, bila dužna pokazati granicu katastarskihčestica".
„Iz spisu priloženih izvoda iz zemljišne knjige od 14. travnja 2011. i 31. listopada 2011. proizlazi da je na predmetnoj katastarskojčestici Grad Z. upisan kao vlasnik umjesto ranijeg korisnika općine T., dok tužitelji svoje pravo vlasništva nisu dokazali niti su kao vlasnici upisani u zemljišne knjige pa je osnovano tuženo tijelo zaključilo da je promjena upisa u katastar provedena zakonito, a prigovori tužitelja su neosnovani“.
nadograđena prema nalazu i mišljenju vještaka (list 56-60 spisa), položeni na dijelu predmetne katastarskečestice, jer je upravo taj fizički dio (podest i zid ... vjerodostojne, već i iz priloženih fotografija. 18. Stoga tuženik neosnovano ističe prigovor da je u suposjedu fizičkog dijela navedene katastarskečestice glede kojeg je tužitelju pružena posjedovna zaštita, jer se prostor predmetne katastarskečestice sastoji od više fizički odvojenih dijelova, pa tuženik nije
„Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je tužitelj zahtjevom od 23. travnja 2013. godine zatražio upis promjene katastarskog stanja na k.č.zem. 627/6 k.o. G., odnosno k.č. 1524/4 k.o. D. Sukladno podnesenom zahtjevu tužitelj je pozvan zaključkom prvostupanjskog tijela od 15. veljače 2013. u roku od 15 dana dostaviti geodetski elaborat za evidentiranje ili promjenu podataka o načinu upotrebe katastarskihčestica za provođenje promjene zatražene zahtjevom, kojim zaključkom je upozoren na posljedice ne postupanja po istom. Tužitelj ne osporava žalbenim navodima da nije postupio po navedenom zaključku
„Prema odredbi članka 34. stavka 1. istog Pravilnika promjene u pogledu broja, položaja, oblika, načina uporabe i površine katastarskihčestica koje imaju za posljedicu upise u zemljišnoj knjizi u okviru zemljišnoknjižnog tijela, u katastarskom operatu provode se temeljem parcelacijskog ili drugog geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja katastarskog ureda donesenog u upravnom postupku“.
predstavlja pojedinačno određenu stvar budući da je individualizirana i predstavlja pojedinačno određenu stvar, parcelacijom valjano izdvojenu katastarskučesticu, čija je identifikacija izvršena očevidom na licu mjesta uz vještaka geodeta a njegovim je nalazom i mišljenjem, na kojega nije bilo primjedbi, upravo utvrđena sporna površina prema stanju čestica u katastru i zemljišnoj knjizi a u odnosu na geodetski elaborat RN-…, zbog čega može biti objektom ... novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, dalje u tekstu: ZZK), promjena katastarskog broja oblika
„Međutim, u konkretnom slučaju prvostupanjskim rješenjem nisu mijenjani vlasnički odnosi, već su promjene izvršene samo u odnosu na već postojeće evidentirane katastarskečestice i to u odnosu na veličinu poslovne zgrade koja je ozakonjena na temelju rješenja o izvedenom stanju, dok je razlika u površini zemljišta od 4 m² u okviru dopuštenog odstupanja od 5% sukladno članku 74. stavak 1. citiranog Zakona, pa su ti prigovori tužitelja neosnovani".
„Dakle, kako je zainteresirana osoba uz prijedlog dostavila izvatke iz zemljišnih knjiga, kao odgovarajuće isprave kojima je dokazala da je suvlasnik spornih čestica, osnovano su, na temelju odredbi članka 97. stavka 3. i 4. Zakona, mijenjani podaci u katastarskom operatu k.o. K. S., na način kako je to pobliže opisano prvostupanjskim rješenjem koje je potvrđeno od strane tuženika".
„Navedeni elaborat sadrži potvrdu prvostupanjskog tijela Područnog ureda za katastar R., Odjela za katastar nekretnina od 13. svibnja 2014., da je izrađen u skladu sa katastarskim i geodetskim propisima, da odgovara svrsi za koju je i izrađen. Izdana lokacijska dozvola od 29. svibnja 2009. ovjerena je od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (24. ožujka 2014.). Navedenom parcelacijom predmetnih čestica zemljišta nije izvršena promjena površine niti vlasnika istih“.
"10. Odredbom čl. 19. st. 3. ZZK propisano je da će se više katastarskihčestica koje u istoj katastarskoj općini pripadaju istom vlasniku, na zahtjev vlasnika, spojiti u jedno zemljišnoknjižno tijelo, ukoliko nisu različito opterećene i ako glede ograničenja vlasništva nema nikakve razlike ili ako se istodobno sa spajanjem uklone sve prepreke koje spajanju smetaju. 11. U smislu navedene zakonske odredbe, vodeći računa o stanju zemljišne knjige u ... katastarskečestice umjesto u dva različita zemljišnoknjižna uloška upisana u jedan, ne utječe na knjižna prava suvlasnika niti predstavlja zapreku
broja katastarskečestice, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje donosi sud ... prijavni list za formiranje novih katastarskihčestica bez promjene vlasništva na istima, u ovom konkretnom slučaju u potpunosti je udovoljeno svim ... „Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, osnovom u spis priložene relevantne isprave - prijavnog lista Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Z., Klasa: ___, Urbroj: ____ od 21. travnja 2017. - dopustivši upis promjene katastarskog broja, oblika i površine nekretnine upisane u
„Tužiteljica tvrdi da lokacijskom dozvolom nije određen oblik građevne čestice.
Ovi se prigovori tužiteljice ne mogu uvažiti jer je prema točki 1. izreke lokacijske dozvole navedeno da je potrebno izvršiti parcelaciju zemljišta radi formiranja nove građevne čestice površine od oko 1294 m2 spajanjem postojećih katastarskihčestica k.č.br. . i . k.o. T., a u grafičkom prilogu lokacijske dozvole u izvodu iz katastarskog plana vidljiv je oblik i veličina građevne čestice. Parcelacija se provodi nakon izdavanja lokacijske dozvole“.
katastarskojčestici.
Da je tome tako ukazuje i razlog iz kojeg je odbijen prijedlog tužiteljice u upravnom postupku radi utvrđivanja građevne čestice, a to je da tlocrt građevine ne odgovara legalnom stanju prema izvodu iz katastarskog prava tj. da je građevina u katastru evidentirana prije 1968., ali ... postupku podnijeti zahtjev za promjenu stanja područnom katastarskom uredu i potom izraditi geodetski elaborat koji će biti osnova za promjenu podataka u ... "Prema podacima iz posjedovnog lista proizlazi da je površina zgrade u kojoj se nalazi predmetni stan 53 m2 i zgrada se nalazi na čestici ukupne
46
Međa; 11.1.2011 · Sentence županijskih sudova u RH
sud naime, smatra da se ne može međa između nekretnina uređivati u trenutku kada još nisu oformljene nove katastarskečestice, a što je očigledno ... i formiranje novih nekretnina (katastarskihčestica) predstavlja fazu upravnog postupka u kojoj nove nekretnine još ne postoje u zemljišnoj knjizi iz razloga što ... ., zaključka od 17. lipnja 2008.g. Područnog ureda za katastar V., da je u tijeku upravni postupak nove katastarske izmjere predmetnih nekretnina, radi čega ... predmetnih nekretnina kao prethodnog pitanja za obnavljanje katastarske izmjere predmetne k.o. V.
Prije svega, ovaj sud smatra da u takvoj situaciji
47
Uređenje međe; 15.6.2010 · Sentence županijskih sudova u RH
ista za njih oformljena.
Naime, ukoliko nekretnine ne postoje u zemljišnoj knjizi iz razloga što je zemljišna knjiga za određenu katastarsku općinu tek ... stoga niti ne može ocijeniti da li se međa između predmetnih nekretnina može uređivati u skladu s novom katastarskom izmjerom.
To budući je za pravni ... izmjeri i katastru nekretnina (dalje ZDIKN) tijekom postupka nove katastarske izmjere stvara se novi katastarski operat, pa nekretnine tek treba formirati ... se obvezno provode terenski uviđaji.
Ukoliko je na temelju obavljenog terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske
uknjižba prava suvlasništva na jednake dijelove na navedenim dijelovima nekretnina uz dodjelu novog broja katastarskihčestica, sve u roku od 15 dana "pod ... sastava zemljišnoknjižnog tijela. Sastav zemljišnoknjižnog tijela mijenja se zemljišnoknjižnim otpisom i pripisom katastarskihčestica te se za otpisano ... sastava zemljišnoknjižnog tijela. (...) Ovo stoga jer otpisivanje i pripisivanje nije moguće provesti samo glede nekog fizičkog dijela katastarskečestice odnosno da bi se otpisao samo određeni fizički dio katastarskečestice potrebno je prethodno formirati nove čestice - a to bi bio dio tužbenog zahtjeva koji
49
U-III/2913/2019; 21.12.2021 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
propisanih 3m. (...) Budući da nije propisana najmanja površina građevne čestice, ovo tijelo smatra da u konkretnom slučaju, postojeća katastarskačestica ... već rečeno, upravo postojeća katastarskačestica k.č.br. 1328 k.o. Centar (s obzirom na tipologiju gradnje i oblikovanje čestica okolnih građevina ... prijedlog nije osnovan, uz obrazloženje da već postojeća katastarskačestica svojim oblikom i veličinom omogućuje redovitu uporabu predmetne građevine, a da ... k.č.br. 1328, k.o. Centar (Rokova 8), te da je stoga ispunjen uvjet u pogledu izgrađenosti navedene zgrade na obje navedene katastarskečestice, kao i da
50
U-III/357/2018; 26.2.2020 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
predmetnoj nekretnini po osnovi suvlasništva stekli pravo na suposjedovanje predmetne katastarskečestice. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev ... uprave ... od 14.04.2008. godine i uz isti prilože odgovarajuće isprave o vlasnicima i ovlaštenicima predmetnih katastarskihčestica. Rečenim zaključkom ... važeće izmjere (za koju je podnesen zahtjev) obuhvaća katastarskečestice stare izmjere zk.č. 2933/2, dio 2933/53 i dio zk.č. 349. (...) Dakle ... izvršiti usklađenje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka o katastarskimčesticama i pravilno je postupilo kad je zaključkom od 21.05.2009. godine
