Mjere osiguranja prisutnosti okrivljenika i druge mjere opreza uređene su Glavom IX. Zakona o kaznenom postupku (dalje: ZKP). Među propisanim mjerama opreza je i zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti (članak 98. stavak 2. točka 6. ZKP-a). U rješenju kojim nalaže mjeru opreza zabranom poduzimanja određene poslovne aktivnosti, nadležno tijelo će potanje odrediti vrstu i predmet poslovne aktivnosti (članak 99. stavak 6. ZKP-a). Mjeru opreza zabrane poduzimanja poslovnih aktivnosti izvršava tijelo nadležno za nadzor nad poslovnom aktivnosti (članak 100. stavak 4. ZKP-a). Potonja odredba dodatno je razrađena, iako također općenito, normama članka 11. Pravilnika o načinu izvršavanja mjera opreza: provjeru izvršavanja mjere opreza zabrane poduzimanja određene poslovne aktivnosti provodi tijelo određeno posebnim propisom za nadzor nad tom poslovnom aktivnošću (stavak 1.); provjera se vrši neposrednim zapažanjem, razgledavanjem poslovne dokumentacije ili na drugi način sukladno posebnim propisima tijela iz stavka 1. ovog članka (stavak 2.).
U praksi se pojavilo pitanje koje je tijelo, u smislu potonje odredbe ZKP-a, nadležno za nadzor nad poslovnom aktivnosti gradonačelnika, tj. izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave (članak 39. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, dalje: ZLPS), kojem je izrečena spomenuta mjera opreza?
Važeći normativni okvir ne daje izričit odgovor na to pitanje. K tome, nije realno očekivati da će zakonodavac, za potrebe provedbe odredbe članka 100. stavak 4. ZKP-a, izrijekom „pokriti“ sva područja mogućih poslovnih aktivnosti, te odgovarajuću odredbu uvrstiti u sve posebne zakone u koje bi to bilo potrebno. Stoga je praksa suočena s potrebom pravne interpretacije, sagledavanjem cjeline normi mjerodavnih za obavljanje poslovne aktivnosti izvršnog čelnika lokalne jedinice.
Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju (članak 42. stavak 1. ZLPS-a, odnosno članak 7. Zakona o Gradu Zagrebu). Ovlasti i dužnosti izvršnog tijela regulirane su odredbama članka 48. ZLPS-a.
Smatramo da, među različitim postojećim vrstama nadzora nad poslovnom aktivnosti izvršnog tijela, ovdje u obzir prije svega dolazi nadzor zakonitosti, kao najcjelovitiji i najautoritativniji oblik nadzora. Općenito, nadzor zakonitosti u obavljanju poslova lokalnih jedinica, odnosno nadzor njihova rada, zadaća je ovlaštenih državnih tijela (članak 137. Ustava Republike Hrvatske, te članak 78. ZLPS-a, neovisno o tome što ZLPS posebno ne uređuje oblik nadzora vezan za primjenu opreza prema ZKP-u).
Nadalje, u potrazi za odgovorom koje državno tijelo bi, u nedostatku izričite regulacije, bilo nadležno za spomenuti oblik nadzora, mišljenja smo da najbliža veza postoji s ovlašću Ministarstva uprave da provodi upravni i inspekcijski nadzor u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, povezano s ovlašću navedenog Ministarstva da obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 10. stavak 1. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, vezano uz članak 2. stavak 1. Zakona o upravnoj inspekciji, pri čemu je popis predmeta nadzora iz članka 10. toga Zakona primjeričan, a ne zatvoren).
Stoga smo stajališta je Ministarstvo uprave tijelo nadležno za nadzor nad poslovnom aktivnosti izvršnog tijela lokalne jedinice.
Dodajmo kako smatramo da tijelo iz članka 100. stavak 4. ZKP-a ne može biti, primjerice:
- predstavničko tijelo lokalne jedinice, čije ovlasti iz članka 35. i drugih odredaba ZLPS-a ne obuhvaćaju nadzor nad radom izvršnog tijela, niti predstavnička tijela po svojem sastavu i načinu rada mogu efektivno obavljati spomenuti nadzor, a odredba članka 100. stavka 4. ZKP-a ne može biti interpretirana na način da razumijeva nadzor koji ne može biti učinkovit (k tome, eventualno povjeravanje nadzornih poslova od strane predstavničkog tijela upravnim tijelima lokalne jedinice značilo bi nadzor povjeriti službenicima koji su hijerarhijski podređeni izvršnom čelniku);
- policija, jer nije riječ o tijelu posebnim propisom ovlaštenom za nadzor nad poslovnom aktivnosti izvršnog tijela lokalne jedinice (izvan generalnih ovlasti koje policija ima na tom području neovisno o vrsti poslovne aktivnosti, te izvan općih odredbi o asistenciji prilikom izvršenja akta nadležnog tijela prema članku 7. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima), a zakonodavac normirajući odredbu članka 100. stavak 4. ZKP-a očito nije imao u vidu policiju, jer bi joj inače takvu ovlast – s obzirom na cjelinu sadržaja ZKP-a te Pravilnika o načinu izvršavanja mjera opreza – izrijekom povjerio.
Iako nije izravno povezano s netom iznesenom pravnom analizom, spomenimo i da je pojam „protokolarni gradonačelnik“, koji se koristi u dijelu medijskih obrada ove teme, bespredmetan, jer su protokolarni poslovni sastavni dio obavljanja poslovne aktivnosti izvršnog čelnika, pa i oni podliježu zabrani.
