Zahtjev za članstvo Vijeću EU, na temelju članka 49. Ugovora o Europskoj uniji, može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava (članak 6. Ugovora o EU). Vijeće EU zaprimljeni zahtjev nadalje predaje na razmatranje Europskom vijeću i Europskoj komisiji.
U fazi koja slijedi, Europska komisija igra najvažniju ulogu. Naime, Komisija postavlja niz pitanja potencijalnoj članici o političkom i gospodarskom stanju države, kao i o sposobnosti preuzimanja pravne stečevine EU po pojedinim poglavljima te na temelju primljenih odgovora izrađuje mišljenje o spremnosti države podnositeljice zahtjeva za prihvaćanje i ispunjavanje uvjeta za članstvo.
Uz dano mišljenje (tzv. avis), Komisija podnosi Europskom vijeću i preporuku u pogledu otvaranja pregovora o primitku u članstvo. Europsko vijeće tada odlučuje o odobravanju statusa kandidata državi podnositeljici zahtjeva za članstvo i o otvaranju pregovora za članstvo, time da početak pregovora može uvjetovati ispunjavanjem određenih uvjeta.
Otvaranjem pregovora započinje faza tzv. screeninga, u kojoj se ocjenjuje usklađenost nacionalnog zakonodavstva države kandidatkinje s pravnom stečevinom Europske unije. Takvim analitičkim pregledom utvrđuju se moguće razlike između navedenih zakonodavstava te se zakonodavstvo potencijalne zemlje kandidatkinje usklađuje s postojećim zakonodavstvom EU u svakom pojedinom poglavlju o kojem se vode pregovori.
Po završetku screeninga, koji traje otprilike godinu dana, Vijeća Europske unije odlučuje o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju. Pozitivnom ocjenom Vijeća EU, započinje sadržajna faza pregovora u kojoj se pregovara o uvjetima pod kojima će država kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu Europske unije u pojedinom poglavlju. Potencijalna država članica dužna je uskladiti svoje zakonodavstvo do trenutka formalnog primitka u punopravno članstvo te ima mogućnost zahtijevanja prijelaznog razdoblja ako smatra da će joj trebati više vremena za usklađivanje pojedinih dijelova nacionalnog zakonodavstva.
Ukoliko su ispunjeni svi predviđeni preduvjeti i postignut dogovor o pojedinom poglavlju pregovora, navedeno se poglavlje smatra privremeno zatvorenim.
Kriteriji (tzv. Copenhagen criteria for membership) koje država kandidatkinja mora ispuniti prije primitka u punopravno članstvo, jedinstveni su za sve potencijalne države članice. Utvrđeni su na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. godine između čelnika država i vlada Europske unije:
• politički kriteriji: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina te prihvaćanje ciljeva Europske Unije;
• gospodarski kriteriji: postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Unije;
• pravni kriteriji: sposobnost preuzimanja svih obveza iz članstva uz prihvaćanje ciljeva političke, gospodarske i monetarne unije;
• administrativni kriteriji: prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.
Četvrti, administrativni kriterij, Europsko vijeće dodalo je dvije godine kasnije u Madridu. Njime se osigurava jačanje administrativne sposobnosti i stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe cjelokupne pravne stečevine EU (acquis communautaire).
Nakon uspješno završenih pregovora, Europsko vijeće jednoglasno donosi odluku o prihvaćanju nove članice. Tu odluku apsolutnom većinom glasova potvrđuje Europski parlament. Tada se izrađuje Ugovor o pristupanju u koji su inkorpororani rezultati pregovora. O Ugovoru odlučuje Vijeće ministara uz pozitivno mišljenje Europskog parlamenta. Ugovor treba biti potvrđen (ratificiran) u svim državama članicama Europske unije, čemu prethodi postupak potvrđivanja sukladno Ustavnim odredbama potencijalne države članice, što u pojedinim državama uključuje i održavanje referenduma o pristupanju Europskoj uniji.
Republika Hrvatska uspješno je završila pregovore s Europskom unijom te ispunila preduvjete i kriterije za punopravno članstvo. Ugovor o pristupanju potpisat će predsjednik Republike Hrvatske i predsjednica Vlade 9. prosinca 2011. Potpisivanje će uslijediti nakon glasovanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i odobrenja Vijeća Europske unije, koje je predviđeno za 5. prosinca 2011., nakon čega će uslijediti održavanje referenduma o ulasku u EU.
Prema članku 135. Ustava Republike Hrvatske, odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu, većinom glasova birača koji su pristupili referendumu.
Europski parlament podnio je niz amandmana na nacrt rezolucije o pristupanju Republike Hrvatske te upozorio da treba nastaviti s reformama, pritom zahtijevajući od Europske komisije da redovito podnosi izvješća o obavljenom monitoringu.
Nakon ratifikacije Ugovora o pristupanju od strane država članica Europske unije i održanog referenduma s pozitivnim ishodom, država kandidatkinja postaje punopravnom članicom Europske unije.
Karla Štingl, dipl. iur.