Zakon o zaštiti potrošača (dalje: ZZP) je temeljni Zakon u Republici Hrvatskoj koji propisuje široku tematiku zaštite potrošačkih prava još otkako je 2003. godine zamijenio relevantne (i šture) odredbe Zakona o trgovini (1990).
U konkretnome članku ćemo se posebno osvrnuti na dio ZZP-a koji se odnosi na pojedine posebne vrste prodaje robe te dotaknuti nekih posebnih obaveza koju imaju trgovci prilikom oglašavanja proizvoda kupcima.
ZZP je propisao u Glavi II. tzv. posebne oblike prodaje, koji su definirani kao: akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje, prodaja robe s greškom i prodaja robe kojoj istječe rok uporabe.
Akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovitoj prodaji. Rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni u slučaju prestanka poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u dosadašnjim poslovnim prostorijama, prestanka prodaje određenog proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca, kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo i obavljanja složenijih građevinskih radova unutar ili na poslovnim prostorijama.
Sezonsko sniženje je prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone i taj posebni oblik prodaje je uređen posebnim Pravilnikom.
Prodaja robe s greškom se očituje u tome što trgovac mora takvu robu jasno označiti u prodaji te upoznati potrošača u čemu se sastoji greška na robi. Također, roba koja se prodaje po nižoj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer joj istječe rok uporabe mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknut krajnji rok uporabe.Sezonsko sniženje
ZZP je sezonsko sniženje uredio ponešto drugačije od starih Zakona o zaštiti potrošača. Temeljna razlika je preuzimanje Direktive 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. godine o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 98/6/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača.
Tako, za razliku od prethodnog ZZP-a iz 2014., ZZP iz 2022. poznaje dva razdoblja sezonskih sniženja, od kojih jedno kreće 27. prosinca, a drugo 1. srpnja i oba mogu trajati do maksimalno 60 dana.
Cilj Pravilnika, ali i implementiranih direktiva, koji pobliže uređuje sezonska sniženja je zaštititi potrošače, između ostalog, od lažnih akcija, gdje se proizvod naoko prodaje po sniženoj cijeni, a u realnosti košta jednako ili čak više (kako je sudska praksa u nekim predmetima pokazala).
U okviru sezonskog sniženja, najniža cijena koju je trgovac primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja i snižena cijena ističu se jasno, vidljivo i čitljivo. U slučaju kada se cijena postupno i bez prekida smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, trgovac ističe najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja i novu sniženu cijenu.
To znači da će u praksi trgovac morati istaknuti dvije cijene, jasno i nedvosmisleno onu sniženu i onu najnižu koju je primjenjivao unutar 30 dana prije snižavanja (vjerojatno će, ovisno o dizajnu, ta biti nešto manja).
Primjerice, ako je određeni artikl koštao 9,90 EUR, a tijekom sniženja se prodaje po cijeni od 7,92 EUR, tada će obje cijene biti navedene, s time da bi prvotna cijena trebala biti označena kao ona koja se koristila u razdoblju prije sniženja. Drugi primjer bi bio da se isti artikl, čija je početna cijena 9,90 EUR, prvo spusti na 7,92 EUR pa potom na 6,34 EUR, ponovno će se morati iskazati aktualna cijena i ona najniža koja se nalazila u razdoblju prije početka snižavanja (u ovom slučaju, dakle, 9,90 EUR).
Bitno je naglasiti da je ova obaveza propisana i člankom 19. st. 4., 5. i 6., dakle, nije ograničena isključivo na sezonsko sniženje, već i ostale posebne oblike prodaje.
Također, ukoliko se u razdoblju sniženja ne bi prodala sva roba, trgovac može nastaviti s prodajom robe po najnižoj sniženoj cijeni sve do isteka zaliha ističući isključivo tu cijenu. Tada se ta prodaja ne oglašava kao poseban oblik prodaje.
Nadzor i prekršaji
Sukladno čl. 141. ZZP-a, inspekcijski nadzor nad provođenjem posebnih oblika prodaje obavljaju tržišni inspektori Državnog inspektorata sukladno zakonu kojim se uređuju poslovi i ovlasti tržišnih inspektora. U slučaju da se utvrdi povreda obaveza trgovca propisanih člancima kojima se uređuju posebni oblici prodaje, tada inspektor može zabraniti prodaju roba i pružanje usluga do otklanjanja nalazom utvrđenih nepravilnosti ako primjerice ne ističe cijenu na način propisan čl. 8. i čl. 19. (dakle pogotovo ako nije istakao najnižu cijenu istaknutu unutar 30 dana prije početka posebnih oblika prodaje). Budući da je za takva postupanja propisana mjera zabrane, nadležni će inspektor izdati i prekršajni nalog. To je iznimka od tzv. načela oportuniteta, gdje inspektor neće izdavati prekršajni nalog ukoliko se utvrđeni nedostaci uklone.
Sankcije za takav prekršaj su – za trgovca pravnu osobu novčana kazna u iznosu od 1.327,23 EUR do 26.544,56 EUR; odgovorna osoba u pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.327,23 EUR do 1.990,84 EUR, a za trgovca fizičku osobu je predviđena novčana kazna u iznosu od 663,61 EUR do 1.990,84 EUR.
Filip Galić, odvjetnik
Izvori:
1. Zakon o zaštiti potrošača
2. Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskih sniženja
3. Konačan prijedlog Zakona o zaštiti potrošača
