U promjene Zakona ide se zato da bi svi vojnici nakon završetka svoje vojne službe imali pravo otići u (punu) mirovinu, stoji u obrazloženju zakonskih izmjena. Naime, bez obzira na to što vojnici imaju beneficirani radni staž - primjerice, pripadnici gardijskih brigada, mornari ili vojni policajci za svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti stječu 15 mjeseci mirovinskog staža, dok se pirotehničarima ili vojnicima koji služe u mirovnim misijama u stranim zemljama svakih 12 računa kao 18 mjeseci mirovinskog staža - nekim pripadnicima Oružanih snaga vojna služba po sili zakona prestaje prije nego što uspiju skupiti dovoljno staža kako bi odmah po odlasku iz vojske mogli aktivirati pravo za odlazak u mirovinu.
Stoga je Ministarstvo obrane predložilo izmjenu spomenutog Zakona po hitnom postupku kako vojnici kojima će vojna služba završiti već 31. prosinca ove godine ne bi ostali bez prava na mirovinu. - Budući da bi određenom broju vojnika djelatna vojna služba prestala s posljednjim danom kalendarske godine po sili zakona, i s obzirom na to da ne bi ostvarili pravo na mirovinu, predlaže se podizanje dobne granice za ostanak u službi do navršenih 50 godina kako bi im se omogućio odlazak iz vojnog sustava uz ostvarivanje prava na mirovinu. Na taj bi se način omogućila tranzicija i prilagodba na život u civilnoj zajednici - piše u obrazloženju MORH-ova prijedloga da se predložene izmjene Zakona donesu u hitnoj saborskoj proceduri.
Podizanje dobne granice za prestanak vojne službe s 45 na 50 godina očito će biti upamćen kao jedan od prvih poteza u mandatu Ivana Anušića, koji je na dužnost ministra obrane stupio prije manje od mjesec dana, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Špoljar.
