Predstavljajući zastupnicima zakonske izmjene kojima se uređuje prihvat stranih radnika Božinović je naveo da je u ovom trenutku na hrvatskom tržištu rada 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i 10 tisuća iz država članica EU-a. Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, naprema 81.995 dozvola u 2021., dodao je ministar uz napomenuo da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu došli u Hrvatsku. „Želimo otkloniti uočene nedostatke u provedbi i dodatno zaštiti domaće radnike, poslodavcima osigurati potrebnu radnju snagu i zaštiti tržište rada, ako i osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje im je izdana dozvola za boravak i rad”, poručio je. Istaknuo je da rast hrvatskog gospodarstva utječe na potrebu za radnom snagom, osobito u turizmu, građevini, industriji, prometu i trgovini.
Izmjenama Zakona o strancima koje se donose nakon široke konzultacije sa socijalnim partnerima, osigurava se usklađivanje sa pravnom stečevinom EU u pogledu plave karte EU-a kojom se žele privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u IT sektoru. Plava karta vrijedit će 48 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca i moći će se odobriti i onima koji nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju već svoje vještine dokazuju radnim iskustvom. Ove godine izdano je 452 EU plave karte, kazao je Božinović. Osim toga, odobravanje boravka digitalnim nomadima produžuje se na 18 mjeseci umjesto dosadašnjih 12 mjeseci. Važan dio izmjena zakona je i poticanje povratka iseljeništva. Iseljenici, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji neće morati osiguravati uvjet osiguranih sredstava i i zdravstvenog osiguranja za odobrenje privremenog boravka, boravak će im se odobravati na dvije umjesto dosadašnje jedne godine, a nakon tri godine imat će pravo na stalni boravak. Imat će pravo na zapošljavanje, samozapošljavanje bez dozvola za rada i boravak, obrazovanje i studiranje. Od siječnja 2025. bit će također oslobođeni od poreza na dohodak u trajanju od 5 godina.
Zakonom se predviđa i niz iz kontrolnih mehanizama za poslodavce u svrhu zaštite radnika od neprimjerenih uvjeta. Stranog radnika neće moći zaposliti poslodavac koji je osuđen za kaznena djela ili najteže prekršaje iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja, poslodavac koji dospije na takozvanu crnu listu zbog neprijavljenog rada, kao ni poslodavac čije su odgovorne osobe kažnjene za kaznena djela protiv čovječnosti, ljudskog dostojanstva i osobne slobode ili pomaganja u nezakonitom prelasku i boravku stranaca. Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika, morat će se također voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto. Imat će i ograničenje broja podnesenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad sukladno veličini i realnim potrebama, oni s do 50 radnika moći će podnijeti do 50 zahtjeva, oni s do 250 radnika do 250 zahtjeva za strane radnike, a oni s više od 250 radnika neće imati ograničenje. Pravila o smještaju stranih radnika propisat će se podzakonskim aktom. Radi administrativnog rasterećenja, propisuje se opće produženje važenja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, za sezonski rad na devet mjeseci, a olakšava se i promjena poslodavca.
Prema europskom istraživanju, zaključio je Božinović, većina hrvatskih državljana ima umjerene stavove o imigrantima koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni, mlađi su pritom liberalniji od starijih. Najkritičniji o zakonu bilo je Mostov Ante Kujundžić koji je kazao da strani radnici dolaze, a Hrvati odlaze, da je to slika budućnosti koju je kreirala aktualna vlast, egzodus školovanih, a priljev jeftine radne snage iz inozemstva. „Umjesto da stvaramo prilike za naše ljude, mi otvaramo vrata onima koji pod krinkom visokokvalificirane radne snage preuzet će poslove naših radnika za manju plaću i lošije uvjete rada i spustiti dodatnu cijenu rada od čega će koristi imati samo elite i političari", rekao je. To je populizam, odgovorili su mu zastupnici vladajuće većine. Četiri godine zaredom imamo pozitivan gospodarski rast i potreban nam je radna snaga i strani radnici, kazao je Dario Hrebak (HSLS). Zakon odgovara na izazove i probleme na koje smo naišli u proteklom vremenu, istaknula je Branka Juričev Martinčev (HDZ).
Hrvatska gospodarska komora (HGK) načelno podržava izmjene Zakona o strancima i to prvenstveno odredbi kojima je cilj olakšavanje procedura za izdavanje radnih dozvola i integraciju stranih radnika, izvijestili su u četvrtak iz HGK-a. "Novi Zakon o strancima donijet će neke promjene, kao što su izdavanje radne dozvole na tri godine, što smatramo pozitivnim, a uvodi se i razdoblje nezaposlenosti od 60 dana, što će definitivno olakšati organizaciju života radnika i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj", ističu iz HGK-a. Smatraju i da će izmjene smanjiti opterećenje administracije MUP-a, a nadaju se i značajnom smanjenju vremena čekanja na izdavanje dozvola, što bi bitno olakšalo poslodavcima pravovremeno zadovoljenje potreba za radnom snagom.
Izmjenama zakona se uvode i pojedina rješenja koja će predstavljati izazov za poslovanje i za koja nije jasno kako će točno funkcionirati, kažu iz HGK. "Najčešće se spominje uvođenje zadužnice te se nameće još jedan dodatni administrativni korak koji će otežati i produljiti postupak ishođenja radne dozvole, a u isto vrijeme nije jasno kako će se poslodavac i u kojem trenutku osloboditi te zadužnice", iznose iz Komore. Dodaju da odredba prema kojoj tvrtka mora imati zaposlenog domaćeg radnika godinu dana, dovodi u nepovoljan položaj tek osnovane tvrtke, pogotovo one koje su u potrazi za radnicima sa specijalnim vještinama. Restorane sa specifičnom kulinarskom ponudom pritom označavaju samo nekim od primjera potrebe za takvim specijalnim vještinama.
Smatraju i da nije potrebno uvođenje dvostrukih osiguranja, uvjeta koji propisuje da tvrtka mora imati zaposleno barem 16 posto domaćih radnika (ili osam posto u slučaju deficitarnih zanimanja), a takav uvjet mora ispuniti i tvrtka u kojoj se radnici zapošljavaju i agencija preko koje dolaze u slučaju ustupanja radnika."Iako se zakonom pokušavaju riješiti određeni problemi, naglašavamo da je područje zapošljavanja stranih radnika puno šire te je u tom smislu potrebno prilagoditi i neke druge propise, kao što su procedure vezane uz izdavanje viza", zaključuju iz HGK-a.
